Peter Van der Auweraer, belgijski stručnjak za migraciju, izgradnju mira i upravljanje sukobima i bivši šef misija IOM-a (Međunarodna organizacija za migracije) u Južnom Sudanu i Zapadnom Balkanu, objavio je autorski tekst za belgijske poslovne novine De Tijd pod naslovom "Bosna i Hercegovina može biti strateški partner Zelenog plana EU" u kojem je opisao BiH kao zemlju izrazito bogatu metalima i mineralima koje su sada ključne za Evropsku uniju, ali skreće pažnju i na korupciju u našoj zemlji. 

U BOSNI JE RJEŠENJE

U uvodu Van der Auweraer piše kako je Bosna i Hercegovina i dalje najpoznatija po brutalnom ratu koji je opustišio zemlju devedesetih godina, a zatim ističe da je "manje poznato da je Bosna i Hercegovina osim prekrasne prirode bogata i metalima i mineralima koji su od velikog značaja za prelazak na obnovljive izvore energije".

"Dva poznata podzemna rezervata lijepo su podijeljena između dva entiteta na koje je Daytonski sporazum podijelio Bosnu i Hercegovinu: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

U Federaciji se od marta, između ostalog, vadi bakar, cink, olovo i srebro. Investicije za pokretanje rudnika već do 2022. predstavljaju četvrtinu svih stranih ulaganja. Očekuje se da će rudarstvo na kraju činiti 2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje.

Još veći značaj može imati podzemni rezervat u Loparama, regiji u Republici Srbiji. U novembru je švicarska rudarska kompanija Arcore izvijestila o otkriću značajnog nalazišta litija, magnezija i drugih strateški važnih minerala. Prema kompaniji, projekt Lopare ima potencijal postati jedan od najvećih europskih rudnika te vrste. Prema procjenama, potencijalni godišnji promet je milijardu eura. Bilo bi dovoljno litija za proizvodnju između 150.000 i 200.000 punjivih baterija godišnje. Rudarska kompanija se nada da će započeti rudarenje 2027. godine", piše Van der Auweraer.

BRZI ULAZAK U EU ZBOG SIROVINA?

Belgijski stručnjak dalje ističe da bi ove rudarske rezerve u našoj zemlji "mogle dati djelomičan odgovor na dilemu EU" koja je odlučila prijeći s fosilnih goriva na manje zagađujuću zelenu energiju ali da problem predstavlja činjenica što potrebne sirovine dolaze iz samo nekoliko zemalja iz EU "što opskrbu energijom čini ranjivom, posebice u sadašnjem geopolitičkom kontekstu".

"Kako bi se ojačala strateška autonomija u tom smislu, Evropsko vijeće je 2023. godine odlučilo da se dugoročno najmanje 10 posto sirovina koje EU koristi mora ekstrahirati u Europskoj uniji. Bosna i Hercegovina u tome može igrati ulogu, pod uvjetom da zemlja bude primljena u EU u bliskoj budućnosti. Nedavna odluka 27 čelnika EU da započnu pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom važan je korak u tom smjeru. Može se promatrati kao ubrzanje procesa pristupanja koji je započeo 2016., podnošenjem zahtjeva za članstvo u EU", piše Van der Auweraer za belgijske novine.  Belgijski list piše i da je iz ekonomske perspektive otkriće strateški važnih metala i minerala "prednost zemlje koja je posljednjih godina imala velikih poteškoća u privlačenju stranih ulaganja", te da bi prihodi od koncesija također bi bili korisni vladi, naprimjer za poboljšanje infrastrukture i javnih usluga.

"Osim toga, rudnici i dobavljači će stvoriti prijeko potrebna radna mjesta. To je od velike važnosti u zemlji koja već godinama pati od egzodusa radnika. Bez promjena, Ujedinjeni narodi predviđaju smanjenje stanovništva s 3,5 miliona u 2020. na 1,5 miliona u 2027. Osobito mladi ljudi ne vide malo budućnosti u zemlji koja im se čini potpuno zamrznuta i politički i ekonomski", navodi se. 

EVROPSKOJ UNIJI SIROVINE, BiH BORBA PROTIV KORUPCIJE

Ipak, ističe Van der Auweraer, oba rudarska projekta naišla su na malu podršku lokalnog stanovništva.

"Aktivisti i akademici već su se pobunii zbog negativnog utjecaja na okoliš. Oni jako sumnjaju da se europska pravila primjenjuju u praksi. Također postoji raširen skepticizam da će dodatni državni prihodi koristiti stanovništvu", navodi autor teksta te spomenuti skepticizam vezuje za izvještaje o raširenoj korupciji u našoj zemlji. 

"Najnoviji izvještaj Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine jasno pokazuje da ovi strahovi nisu neutemeljeni. U izvještaju, koje datira iz prošle godine, otvoreno se navodi da su napori u sprječavanju i borbi protiv korupcije 'beznačajni'. Uglavnom se odnosi na nastavak političkog uplitanja u pravni sistem. S obzirom na velike iznose o kojima se radi, postoji realan rizik da će se prihodi od rudarskih koncesija koristiti nenamjenski i da će se zaštita okoliša zanemariti", navodi autor.

Van der Auweraer zbog svega preporučuje Evropskoj uniji da "iskoristi pregovore o pristupanju kao polugu da uvjeri vlasti da naprave radikalne promjene u borbi protiv korupcije".

"Potreba za sirovinama postoji, ali to ne bi trebalo stati na put kontinuiranom pritisku na zemlju da izgradi učinkovitu vladavinu prava. Daljnji demokratski razvoj zemlje, jedina garancija trajnog mira, mora ostati prioritet", piše belgijski stručnjak te na kraju teksta zaključuje da "Bosna i Hercegovina nudi EU jedinstvenu priliku da pokaže da Evropski zeleni dogovor može biti pozitivan i za zemlju koja ima sirovine za realizaciju zelene tranzicije".

(Priredio: S. BEGOVIĆ)