Delegat u Doma naroda PSBiH Dženan Đonlagić (Demokratska fronta), govorio je za “Slobodnu Bosnu” o aktualnoj političkoj situaciji, odnosu Trojke prema lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, ali i o nametanju izmjena Izbornog zakona BiH od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta. Dotaknuli smo se i populističkih obećanja o minimalcu u Federaciji BiH.

Kako komentirate istup lidera Naše stranke Edina Forte koji nakon 17 mjeseci na vlasti tek sada priznaje kako postoje oni koji vuku naprijed i oni koji sve opstruiraju?

-Pa zar ovo ko gdje vuče nisu definisali kada su pravili vlast sa SNSD, a svi znamo da SNSD nije morao biti dio vlasti? Iz Naše Stranke su govorili i da na državi ulaze u programsku koaliciju. Iz ove izjave se čita priznanje da je to bila čista demagogija. Opstruiranje je sama Trojka institucionalizirala onoga časa kada je SDP kao dio Trojke kroz NSRS “počastio” SNSD sa četvrtim delegatom u Domu naroda PSBiH. Trojka je na ovaj način dala Dodiku u ruke mehanizam blokiranja i obaranja sve i jednog zakona na državnom nivou.  

Od Dodika ponovno stižu otrovne strelice. Nakon što je kazao da ne postoji koalicija na državnoj razini, najavio je i usvajanje takozvanog nezavisnog izvještaja o stradanju svih naroda u Srebrenici kojeg je Vlada RS financirala a u kojem se negira genocid u Srebrenici. Zbog čega se uopće podigla tolika prašina u Srbiji i RS-u kada je u pitanju usvajanje Rezolucije o Srebrenici u UN-u?

-Prvo, taj Izvještaj je anticivilizacijski i neljudski čin. Drugo, toliko je kompromitovan da će i Steinmeier predsjednik SR Njemačke preispitati svoju odluku da dodijeli priznanje izraelskom historičaru Gideonu Greifu koji je učestvovao u kreiranju takvog dehumanizirajućeg Izvještaja. Treće, prašina se digla zato što zvanične politike u Srbiji i entitetu RS nastavljaju zvaničnu politiku negiranja genocida, dok na terenu pokušavaju da zaustave usvajanje Rezolucije o Srebrenici u UN-u, a to im ne polazi za rukom.  

Mislite li da su američke sankcije političarima u RS-u ali i onima u Federaciji BiH konačno dale rezultate? Kako uopće komentirate slučaj skupljanja novca od strane državnih zastupnika SNSD-a kako bi se pomoglo članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović kojoj su blokirani računi?

-Prema reakcijama političara koji su obuhvaćeni sankcijama, jasno da ih mnogo “bole”! Kada Milorad Dodik sa pozicije Predsjednika entiteta RS “ugasi” bankovni račun u centru Banja Luke, zar onda to nije najbolnije političko poniženje u posljednjih dvadeset godina. 

Je li odluka Visokog predstavnika u BiH da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH zaustavila europski put zemlje, s obzirom da je Dodik najavio da će u NSRS-u izglasati entitetski Izborni zakon?

-Ova odluka nije zaustavila evropski put zemlje, jer taj put ne zavisi samo od Bosne i Hercegovine, nego od geopolitičke odluke zemalja članica Evropske unije. Nije Bosna i Hercegovina od jučer na evropskom putu, nego od 2008. godine kada je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i 2016. godine kada smo predali formalni zahtjev za članstvo. Tek kada se desila vojna invazije Rusije na Ukrajinu i kada je buknuo brutalni rat u Evropi, tema proširenja se vratila unutar institucija Evropske unije. Prema tome, svaka odluka vezana za buduće članstvo Bosne i Hercegovine će prvenstveno zavisiti od toga ima li ili nema konsenzusa unutar zemalja članica Evropske unije. Meni se čini, a iskreno bih volio da se varam, da će tek kada jedne godine krene proces progovora ponovo krenuti i opstrukcije i blokiranje od pojedinih zemalja članica Evropske unije.   

Po struci ste ekonomist, koliko je realno nadati se minimalnoj plaći u iznosu od 1.000 KM u narednim mjesecima, kao što je to još prošle godine najavljivao federalni ministar Mijatović?

-Prvo, ministar Mijatović je nasamario građane kada je najavio da će u Federaciji BiH od 1. januara 2024. godine minimalna plata iznositi 1.000 KM. Drugo, ministar Mijatović nema resorno veze sa ovom temom, nego ministar finansija. Treće, to će se eventualno desiti tek kada oktroisana Vlada FBiH i njena parlamentarna većina, ako uopšte i postoji, prethodno usvoji važne fiskalne zakone. To su prije svega, zakon o porezu na dohodak građana i zakon o doprinosima.

Od onoga trenutka kada se i usvoje, a trenutno ih nema na vidiku, trebat će još i dodatno vrijeme da Poreska uprava FBiH izvrši svu odgovarajuću prilagodbu poreskog sistema u praksi. Mnogo je kompleksna i kolosalna ova tema i za ekonomiste opšte prakse, jer se radi o specijalističkoj oblasti ekonomije odnosno javnih finasija.    

(M.I.)