NATO mora osigurati pouzdanu i predvidljivu sigurnosnu pomoć Ukrajini na dulji rok kako bi manje ovisila o kratkoročnim dobrovoljnim doprinosima, a više se oslanjala na institucionaliziranu obvezu Saveza, izjavio je glavni tajnik Jens Stoltenberg, prenosi Hina.

“Trebamo se oslanjati manje na dobrovoljne doprinose a više na obveze NATO-a i manje na kratkoročna, a više na višegodišnja obećanja”, izjavio je Stoltenberg prije počeka dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova 32 članice Saveza.

Stoltenberg je rekao da će ministri razgovarati o tome da NATO preuzme veću odgovornost u koordiniranju nabave vojne opreme i osposobljavanju ukrajinske vojske. Također će razgovarati o višegodišnjem financijskom doprinosu kako bi se osigurala pomoć Ukrajini.

Stoltenberg nije želio potvrditi da će se razgovarati o paketu od 100 milijardi eura za sljedećih pet godina kako bi se osigurala pouzdana pomoć Ukrajini u slučaju određenih političkih promjena. Po diplomatskim izvorima, time bi se izbjegla opasnost da pomoć Ukrajini dođe u pitanje u slučaju da u Bijelu kuću ponovno dođe nepredvidljivi Donald Trump.

“Neću ulaziti u detalje prijedloga, ono što mogu reći jest da pozdravljam to što se saveznici slažu da trebamo zadržati našu podršku Ukrajini i da ju moramo učiniti robusnijom. Stoga sada razgovaramo o načinima kako institucionalizirati više potpore unutar okvira NATO-a, kako bismo je učinili predvidljivijom i snažnijom jer čvrsto vjerujemo da bi potpora Ukrajini trebala biti manje ovisna o kratkoročnim dobrovoljnim ponudama, a više o dugoročnim obvezama NATO-a", rekao je Stoltenberg. 

Stoltenberg je rekao da na ovom sastanku ne treba očekivati konačnu odluku  o tome, ali da se suglasnost može očekivati na samitu NATO-a u srpnju u Washingtonu.

“Ako želimo da ovaj rat brzo završi, moramo pokazati Rusiji da ga ne može dobiti”, rekao je Stoltenberg.

Pomoć Ukrajini do sada je pružana preko tzv. Kontaktne skupine koja okuplja 50-ak država pod vodstvom Sjedinjenih Država, a sada se predlaže da se to radi u okviru NATO-a.

Saveznici u NATO-u osiguravaju 99 posto vojne potpore Ukrajini"

“Saveznici u NATO-u osiguravaju 99 posto vojne potpore Ukrajini. Radeći tako u okviru NATO-a naši bi napori bili efikasniji”, kaže Stoltenberg.

“Transformiramo NATO-ov sveobuhvatni paket pomoći u višegodišnji program. Pomažemo Ukrajini u približavanju NATO-u, NATO-ovim standardima u svemu od nabave do logistike te podupiremo njezine reformske napore kako bi se što više približila Savezu. Ukrajina će postati članica NATO-a, to nije pitanje hoće li nego kada”, rekao je glavni tajnik.

Ministri će razgovarati i s indo-pacifičkim partnerima Australijom, Novim Zelandom, Japanom i Južnom Korejom te EU-om.

“Naša sigurnost nije regionalna, već globalna. Rat u Ukrajini to jasno ilustrira, a ruski prijatelji u Aziji ključni su za nastavak njenog agresorskog rata”, kaže Stoltenberg dodajući da Kina podupire rusku ratnu ekonomiju, a zauzvrat Moskva svoju budućnost stavlja pod hipoteku Pekinga.

 Sjeverna Koreja i Iran isporučuju značajne količine oružja i streljiva, a od Rusije dobivaju tehnologiju  koja im pomažu u unapređenju njihovih raketnih i nuklearnih sposobnosti.

 Sastanak ministara vanjskih poslova pad na 75. obljetnicu osnutka NATO-a. Čelnici 12 država sjeverne Amerike i Europe potpisali su 4. travnja 1949. godine u Washingtonu ugovor kojim je osnovana Organizacija sjevernoatlantskog ugovora (NATO).

 “NATO je utemeljen na svečanom obećanju da je napad na jednog saveznika  napad na sve. Na tom temelju izgradili smo najmoćniji i najuspješniji savez u povijesti”, rekao je Stoltenberg dodajući da je politika otvorenih vrata NATO-a pomogla u širenju demokracije i prosperiteta diljem Europe.