Regija
OPOZICIONAR VUČIĆ VAN SEBE OD BIJESA: Optužio policiju za pokornost novim vlastima pa poručio - "Sloboda će se vratiti u Srbiju jako brzo"
Prije 19 min0
Prema Srbiji postoji, najblaže rečeno, nekonzistentni i krajnje permisivni odnos zvanične Podgorice. Taj odnos je takav da, u mnogim segmentima, predstavlja teški udar na suštinske elemente crnogorskog suvereniteta i nezavisnosti, piše bivši šef crnogorske dipomatije i sadašnji predsjednik crnogorskog Helsinškog odbora Miodrag Vlahović. Njegovu analizu prenosimo u cjelosti.
Regija
08. Apr. 2024
0
Piše: Miodrag VLAHOVIĆ / Pobjeda
Crnogorske vlasti, u trećoj postavci poslije promjena iz avgusta 2020, konačno počinju da "ostvaruju razultate" i u vanjskoj politici.
Ne mislimo tu na (zvanično) ubrzano kretanje Crne Gore prema Evropskoj Uniji - jer su za taj proces prvenstveno, ako ne i u cjelini, odgovorni evropski prijatelji i partneri. Očigledno je da su, poslije godina - treba ponoviti: nepotrebne i neopravdane stagnacije, obično pravdane “umorom od proširenja” i sličnim eufemizmima - u Briselu i u značajnijim evropskim prijestonicama odlučili da pomognu Crnoj Gori - bez obzira na unutrašnje političke prilike, uprkos ugrožavanju i negaciji postulata građanske države i uprkos zabrinjavajućem rastu nacional-šovinizma i fašistoidnih fenomena u svim oblastima društvenog života - od obrazovanja, preko kulture, do medija.
Nova garnitura crnogorskih vlasti, osim deklarativnih izjava o privrženosti evropskoj agendi i pouzdanom savezništvu u NATO, uspjela je, u prvim mjesecima svog mandata, da pokvari odnose sa bar tri susjeda. Tj. da javno, bez velike potrebe i rezona, dovede u pitanje - na način koji ne ostavlja sumnje - svoju iskrenu privrženost principima crnogorske vanjske politike, što su, i u pisanoj formi, potvrdile sve tri post-avgustovske vlade.
Prvi je slučaj Hrvatska. Ožiljci posljednjeg rata, u kojem je Crna Gora imala ulogu svojevrsnog “dobrovoljnog taoca” i vrlo kompleksna situacija u vezi Prevlake, trenutno “zamrznuta” Privremenim sporazumom, zahtijevala je mnogo opreza i međusobnog razumijevanja. Hrvatska je bila od podrške - ne treba zaboraviti da je besplatno ustupila kompletan prevod “Acquis communautaire”, neophodne dokumentacione osnove u procesu evropskih integracija.
Nova crnogorska vlada je, bez obzira na sve to, uspjela da izazove nepotrebne varnice u komunikaciji sa Zagrebom. Dok bi se za spor u vezi vlasništva nad školskim brodom “Jadran” mogli naći izgovori za nezgrapne i prilično sirove izjave (prvenstveno ministra odbrane Krapovića), za direktno negiranje značenja i poruke teksta na spomen-ploči ratnog logora u Morinju nema opravdanja. U tome se Krapoviću pridružio, nažalost, i ministar vanjskih poslova Ivanović. Njihova intimna ideološka stanovišta su, zapravo, matrica politike Spajićeve vlade: na generalnoj ravni postoji zvanična komplementarnost sa evro-atlantskim principima, ali se u svim osjetljivim i konkretnim pitanjima jasno probija anti-zapadni sentiment i stav. Poruke iz Zagreba su brzo smirile Spajiće ministre - evropska agenda je ipak apsolutni prioritet. Delikatne teme čekaju bolji trenutak - nadaju se obje strane.
Situacija sa Bosnom i Hercegovinom, koja je, prije sedam ili osam godina, prebrodila iskušenja definisanja granice, pod stalnim je pritiskom od avgusta 2020. Jasna je preferencija nove zvanične Podgorice za komunikaciju sa Banjalukom, za koju presjednika Milatovića i premijera Spajića (sada političke oponente) veže prijateljstvo sa Miloradom Dodikom i njegova navodna finansijska podrška Pokretu “Evropa sad!”. Dodikova neregularna zvanično-“privatna” posjeta Podgorici, tokom koje su, pored ostalog, ignorisana sva protokolarna pravila, ostala je praktično bez reakcije Ministarstva vanjskih poslova (Ivanović), čak i poslije protestne note Sarajeva. Opšta situacija, konfrontacije i destruktivni uticaji iz regiona (Srbija, Hrvatska) u Bosni i Hercegovini utiču na to da se greške susjeda iz Crne Gore čine minornim.
Sa Kosovom su stvari dobile vrlo negativni smjer glasanjem čelnice crnogorske delegacije u Političkom komitetu Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PACE). Ona je bila protiv izvještaja koji je podnijela Dora Bakojanis, nekadašnja ministrica vanjskih poslova Grčke, a kojim je podržano učlanjenje Republike Kosovo u Savjet Evrope. Reakcije iz Vlade su bile dvojake - na jednoj strani su ministri Albanci, a na drugoj ministri koji su spremni da kažu da bi takođe glasali protiv Kosova, ali i oni koji nisu spremni bilo što da kažu u vezi toga.
Ćutanje državnog vrha je prekinula ministrica evropskih poslova Gorčević. Neumjesni i nekulturni verbalni napad na nju od strane srpskog predsjednika Vučića nije uticao na promjenu nastupa Predsjednika i Premijera. Ministrica je ostala usamljena u javnom stavu da će Crna Gora, na kraju procedure, glasati za članstvo Kosova u PACE.
Ćutanje njenih kolega je još upadljivije - u kontekstu ukupnog odnosa Crne Gore prema Kosovu kao susjedu - kada se uzme u obzir djelovanje srpsko-ruskih medija i političkih struktura koje, u suštini, dovode u pitanje i samo priznanje Kosova.
Da odnosi idu silaznom linijom pokazuju reakcije političkih analitičara iz Prištine, ali i svjedočanstva njihovih diplomata o mnogim slučajevima nekorektne upotrebe i označavanja imena Republike Kosovo u javnim dokumentima. Ideološka i politička orijentacija tri posljednje vlade (uključujući i tzv. tehničku vladu Abazovića, čije je etničko porijeklo donekle zaklanjalo tu situaciju), njihova jasna pro-srpska orijentacija, odnosno povezanost sa Crkvom Srbije i zvaničnim i nezvaničnim političkim i bezbjednosnim krugovima u Srbiji čini odnos prema Kosovu kompleksnim i pod stalnim pritiskom.
Pitanje tzv. “otpriznavanja” Kosova je, ipak, praktično nemoguće. Ono bi podrazumijevalo prethodno potpuno napuštanje aktuelne vanjske politike, njenih principa i postulata, tj. napuštanje evropske agende. Scenario za takav razvoj situacije bi mogao biti zasnovan na totalnom vanjskopolitičkom zaokretu. U sagledivoj perspektivi to bi jedino bilo moguće kao posljedica kraha evropske agende na Zapadnom Balkanu i rušenjem strukture i logike NATO prisustva.
Srpski nacionalisti u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini - i to ne samo oni najekstremniji - bi mogli da se nadaju takvoj mogućnosti jedino uz pobjedu Trampa u novembru i povratkom ambasadora Grenela (ili nekog sa njegovo logikom, instrukcijama i nastupom) na Zapadni Balkan.
Izuzetak od trenda koji je prisutan kada je o odnosima Crne Gore sa Hrvatskom, sa Bosnom i Hercegovinom i sa Kosovom je, naravno, Srbija. Prema Srbiji postoji, najblaže rečeno, nekonzistentni i krajnje permisivni odnos zvanične Podgorice. Taj odnos je takav da, u mnogim segmentima, predstavlja teški udar na suštinske elemente crnogorskog suvereniteta i nezavisnosti.
Kvarenje odnosa Crne Gore sa susjedima (Albanija, da ne zaboravimo, je još, “na čekanju”) ima, dakle, jedan zajednički imenitelj i rezon: teme, sporenja i incidentne situacije su direktno vezane za probleme, stavove i interese vladajuće, odnosno zvanične politike Srbije.
Ili, još jasnije: odnos Crne Gore prema susjedima je žrtva odnosa Crne Gore prema jednom od njih. Prema Srbiji.•
Regija
OPOZICIONAR VUČIĆ VAN SEBE OD BIJESA: Optužio policiju za pokornost novim vlastima pa poručio - "Sloboda će se vratiti u Srbiju jako brzo"
Prije 19 min0
Sport
VELIKI INTERES: Prijenos utakmice Bosna i Hercegovina - Rumunija na više od 60 TV kanala...
Prije 33 min0
Mini market
APSURD U BiH: Tender poništen nakon završenog i plaćenog posla
Prije 34 min0
HiTec
TEŠKE OPTUŽBE: Apple se suočava sa višemilionskom kaznom, razlog je iPhone...
Prije 38 min0
Regija
NOVI SKANDAL TRESE SRBIJU: Otkrivena nova afera s potpisima nakon izbora, predsjednik stranke u velikim problemima...
15. Nov. 20260
Regija
“NI VLAH, NI TURČIN, NEGO SAMO DOBAR ČOVJEK”: Govor imama na sahrani sveštenika dirnuo čitav Balkan (VIDEO)
15. Nov. 20260
Regija
BIVŠI ŠEF SRBIJANSKIH SPECIJALACA OTKRIVA SVE: Kako je spriječen krvavi scenarij u Beogradu i zašto je Vučić u posljednjem trenutku morao priznati poraz
15. Nov. 20260
Regija
„IZDAVALI SMO IM LIČNE KARTE S MUSLIMANSKIM IMENIMA...“: Kako su Bosanci u ratu spašavali Hrvate s druge strane granice...
Prije 5h0
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.