Ratko Vujović, Ljubomir Vlačić, Vitomir Pepić, Milovan Ognjenović, Goran Višković, Željko Dupljanin i Vlastimir Golijan optuženi su za pomaganje u genocidu.

Optužnica obuhvata pogubljenja zarobljenika nakon napada na Srebrenicu 11. jula na tri lokacije – dvije na području Bišine u Šekovićima, lokalitet Hašimova rupa – jama Pola, gdje je 19. jula ubijeno 20 muškaraca, te livade zvane Doline-Krajevi, gdje je 23. jula pogubljeno 39 ljudi, kao i na lokalitetu Jarovlje kod Piskavice u Vlasenici, gdje je neutvrđenog dana u drugoj polovini jula ubijeno pet muškaraca i jedna žena.

Tužilac Tarik Crnkić kazao je u uvodnoj riječi da će svjedoci potvrditi da im je bilo naređeno od optuženih da budu u pratnji zarobljenika.

“Pojedinim mladim vojnicima bilo je naređeno da skidaju lisice s pogubljenih jer će trebati za druge“, rekao je Crnkić.

Vujović je optužen u svojstvu komandanta Petog bataljona Vojne policije Drinskog korpusa i, kako je naveo tužilac, vještaci će potvrditi da je on bio odgovoran za upotrebu pripadnika Vojne policije, kao i za izdavanje goriva i vozila.

“Svjedoci će izjaviti da im je on izdavo naređenje da izvedu zarobljenike i učestvuju u njihovoj pratnji“, rekao je Crnkić.

Vlačić je optužen kao de facto komandant Birčanske brigade, Pepić kao zamjenik komandanta Bišinskog bataljona, Ognjenović kao komandir čete Vojne policije Birčanske brigade, Višković pripadnik Vojne policije, a Golijan kao pripadnik Desetog diverzantskog odreda.

Tužilac je rekao da zarobljenici nisu mogli biti izvođeni iz pritvora u Bišini bez saglasnosti Vlačića, a da je Pepić bio de facto komandant bataljona u čijoj su zoni izvršena strijeljanja 20 i 39 zarobljenika.

Optužnica tereti Viškovića, Dupljanina i Golijana da su direktno učestvovali u pogubljenjima. Višković i Golijan se nalaze na izdržavanju kazni zatvora na koje su ranije osuđeni za ratne zločine.

Prema riječima tužioca, optuženi su značajno doprinijeli izvršenju plana glavnih izvršioca udruženog zločinačkog poduhvata čiji je rezultat bio strijeljanje više od 5.000 ljudi i prisilno protjerivanje oko 40.000 žena, djece i starih.

“Posljedice izvršenja ovog plana osjećaju se i danas u cijeloj BiH, a posebno kod porodica žrtava“, kazao je Crnikić.

On je naveo da je u Srebrenicu došao veliki broj izbjeglica nakon etničkog čišćenja 1992. godine, da je humanitarna situacija bila tragična, da od juna 1995. počinju pripreme za napad, a da je u planu operacije “Krivaja ‘95“ bila sadržana genocidna namjera.

Odbrana Dupljanina kazala je da će dokazati da nije postojao udruženi zločinački poduhvat. Branilac Rade Golić je kazao da se optužba protiv Dupljanina zasniva na jednom svjedoku.

“On je imao valjan razlog da da lažan iskaz jer je bio učesnik događaja“, kazao je Golić.

Ostale Odbrane su navele da u ovoj fazi neće iznositi uvodne riječi. Optuženi Ognjenović kratko je rekao da su tvrdnje tužioca da su se sastali kako bi nekog likvidirali van pameti.

Prije početka suđenja održana je statusna konferencija na kojoj je predsjedavajući Vijeća Dragan Vukajlović dao procesna uputstva za vođenje postupka.

Saslušanje prvih svjedoka zakazano je za 19. april.

(Detektor)