Historičar Tvrtko Jakovina komentirao je situaciju na Bliskom istoku, prvenstveno napad Irana na Izrael te sve moguće posljedice kojima bismo mogli svjedočiti.

“Da nemamo iskustvo lansiranih dronova, koji su satima putovali, svaki izdvojeni napad Irana na Izrael, ili obrnuto, uključuje najgori mogući scenarij. U kontekstu regije, imamo Egipat koji na granicama ima Gazu, a s druge strane ima problem sa Sudanom, Etiopijom, a tu je i Libija s kojom nije u dobrim odnosima. Imamo sve elemente da se svaki poremećaj pretvori u užas”, kazao je Jakovina za N1 i nastavio:

“Gotovo da nema zemlje Bliskog istoka, imate katastrofalnu situaciju, a posljednjih mjeseci je obilježena zaoštravanjem SAD-a i Izraela, bar što se tiče Gaze. Napetost neće biti smanjena, zbog američkih predsjedničkih izbora. Na Bliskom istoku i sjeveru Afrike prelomile su se bezbrojne krize, koje su povezane i mogu prerasti u jedan veliki sukob.”

No, svi su ti sukobi, osim izraelskog i iranskog, su lokalni pa to ne bi trebalo biti opterećenje za svijet. Istovremeno, Iran i Izrael imaju podosta unutarnjih izazova jer režimi se nalazi pod udarima njegovih protivnika.

“Ti problemi sežu još iz doba arapskog proljeća, a vidjeli smo i nedavne demonstracije žena s maramama. Pitanje je vrijedi li taj problem za aktualnu vlast i ako je Iran izložen ratu s Izraelom. Da su sankcije problem, jesu, ne čine režim čvrstim iznutra. Međutim, svaki rat to može ostaviti po strani, ovisno kako se vrhovne vjerske vođe postave. Izrael ima drugi tip problema, unutarnja kriza samo djelomično dodiruje vladajuću garnituru. Posebno premijera Benjamina Netanyahua koji bi u slučaju završetka rata mogao završiti u zatvoru. Problemi su mu pojačani zbog sigurnosnih proputa. Ipak, ono što je novo jest jedna situacija unutar SAD-a, koji sa sobom vuče sve saveznike na određeni način. Njima prolongirani rat u Gazi šteti prije izbora pa možemo očekivati pritiske koji će rasti, koje je iranski napad malo ublažio”, objasnio je Jakovina.

Ali, postoji li razlog zbog kojeg bi Netanyahu priželjkivao mir?

“Ako isključimo osobni motiv, mora riješiti pitanje sigurnosti, gdje su se vidjeli veliki propusti. U međuvremenu je došlo i do drugih zaoštravanja, kao zabrana emitiranja Al Jazeere, što je poruka Kataru. Ta zemlja je Hamasu nudila utočište, ali je istovremeno bio glavni pregovarač. Sve to nisu najbolje vijesti za taoce, koji su još uvijek živi, barem se pretpostavlja. Sve ovo je jasno do jedne točke, traži se likvidacija svih terorista, no u jednom trenutku se dolazi do granične crte s Egiptom. Što se onda događa? Tko će biti odgovoran za Gazu, tko će voditi brigu o infrastrukturi i izgradnji? Što s ljudima? Riječ je o njih više od dva milijuna koje ostaje na području s jako teškom situacijom. Bit će to skupa i komplicirana situacija, oko koje se Izrael sam neće nositi. Tu su i druge arapske zemlje, koje su ostale hladne prema sukobu pa se čini da Palestince nitko od njih neće prihvatiti kao izbjeglice”, pojasnio je historičar i otkrio što misli da će izraelske vlasti napraviti:

“Iran im je jedina i stvarna prijetnja, najveća. Bez obzira što su Amerikanci, Kinezi, Britanci i Francuzi pozvali na izostanak daljnje reakcije, nije isključeno da Izrael odgovori i krene se obračunavati s tom najvećom prijetnjom.”

Na kraju, komentirao je što bi mogao biti najgori scenarij.

“Izrael bi mogao napasti Iran kao što je on njega. Ali, ne vidim tko bi mogao u kopnenu ofenzivu. Ušli smo u raspravu koja je korak od općeg rata na Bliskom istoku, od mogućnosti da se mnogi uključe. Naravno, to je povezano s energentima, koji možda nisu bitni Zapadu, ali jesu Kini. Zato bi taj sukob imao globalni utjecaj, a to se želi izbjeći”, istaknuo je Tvrtko Jakovina.