Rezolucija o Srebrenici trebala bi se naći na dnevnom redu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku 2. maja. 

Ovaj dokument, ako se i usvoji, nema obavezujući karakter, za razliku od odluka Vijeća sigurnosti UN-a. Upravo zbog toga u bh. javnosti ima i onih koji smatraju da rezolucija neće imati željeni efekat o širenju istine o genocide u Srebrenici, baš kao što je nametnuti zakon bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzko ostao tek puko slovo na papiru. 

Nikad više negiranja i negatora genocida od donošenja Inzkovog zakona, a nijedna optužnica nije podignuta.

S druge strane, predsjednik Aleksandar Vučić bijesan zbog sve izvjesnijeg usvajanje rezolucije u maniru tipičnog falsifikatora historije tvrdi da je "Srbija otvoreno govorila o tim zločinima o Srebrenici i da nikada to nismo krili".

Vučićevu laž i podvalu raskrinkava činjenica da su brojni odgovorni za genocid, predvođeni ratnim zločincem Ratkom Mladićem, godinama skrivali ili se još skrivaju u Srbiji, a to je nemoguće bez zaštite zvaničnog Beograda.

Iako Vučić pravi dramu u vezi usvajanja rezolucije, profesor politologije i ekspert za međunarodne odnose dr. Zlatko Hadžidedić smatra da je Beograd uspio umanjiti snagu ovog dokumenta.

"Podsjetit ću javnost da su Vučić i čelnik bh.entiteta Republika Srpska Milorad Dodik prošle sedmice boravili u Francuskoj i nakon te posjete pohvalili su se su da su veoma zadovoljni. Zašto? Francuska je podržala rezoluciju i postala je prihvatljiva za Pariz tek nakon što je uspješno izlobirala da se iz predloženog teksta izbace sve reference koje upućuju na Srbiju i RS. One se u rezoluciji i ne spominju", objašnjava Hadžidedić za Faktor.

I dok Srbija maše Rusijom kao svojim najvećim saveznikom, to je za svoje unutrašnje potrebe i odnose sa Zapadom, njeni pokrovitelji su u Londonu i Parizu, tvrdi Hadžidedić.

"Sjetimo se samo odnosa Francuske i Velike Britanije tokom agresije na BiH, oni su štitili Srbiju i njene planove. Podsjetit ću na francusku sramnu ulogu da se održi opsada Sarajeva. Srbija ne bi ni postojala u 19. vijeku da nisu imali podršku Londona i Pariza kako bi bila na liniji interesa ove dvije države. U modernom vremenu oni su za veliku Srbiju I veliku Hrvatsku, to se mora znati", istakao je Hadžidedić.