PIše: Vlado VURUŠIĆ (Jutarnji list)

Počinje li jedna od najvažnijih bitaka rata u Ukrajini, ona koja može utjecati na daljnji tijek cjelokupnog rata? Bitka za Harkiv. Posljednjih tjedana ruska vojska pojačava napade na drugi po važnosti grad u Ukrajini, koji je jedno vrijeme bio čak i glavni grad sovjetske Ukrajine. Harkiv se nalazi samo 30-ak kilometara od ruske granice. Raketiraju energetsku i komunalnu infrastrukturu te civilne ciljeve. Žele grad učiniti nepodobnim za normalan život i sravniti ga sa zemljom. Pretpostavlja se stoga da je Harkiv postao ili bi mogao postati prioritetna meta ruskog Glavnog stožera, odnosno Putinovih ratnih planova, te da se uskoro priprema sveopća ofenziva na grad, što bi mogla postati majka svih bitaka u dosadašnjem ratu.

No, koliko je on važan za Ruse toliko su i Ukrajinci odlučni da ga obrane po svaku cijenu jer bi, osim vojno-strateškog značaja, pad ili obrana grada mogli imati i velik psihološki utjecaj na obje strane. U ovih više od dvije godine rata Rusi ga nisu uspjeli zauzeti, iako je on još 2014. godine, kada su se stvorile fantomske paradržavne tvorevine Doneck i Luhansk u njegovu susjedstvu, bio "zapisan" kao treći i najvažniji u tom secesionističko-osvajačkom planu Moskve. Rusi su intenzivirali napade, ali zauzimanje grada koji je prije rata imao 1,7 milijuna stanovnika, a sada ih je manje od pola milijuna, zahtijeva angažman velikih snaga i donosi dosta rizika, pogotovo ako znamo da je ruskim snagama trebalo nekoliko mjeseci teških borbi i bezumnih gubitaka da osvoje manje gradove poput Bahmuta (devet mjeseci) i Avdiivke (gotovo osam mjeseci).

Kako piše Bloomberg, pozivajući se na ukrajinske i zapadne vojne izvore, svrha najnovijih ruskih napada na Harkiv, pogotovo energetsku i komunalnu infrastrukturu, jest prisiliti stanovnike da se evakuiraju prije mogućeg tenkovsko-pješačkog napada.

Napad na Harkiv (Foto: Anadolija)

Vladimir Putin želi Harkiv iz dva razloga - kako bi ostvario neku "značajniju pobjedu" kao zalog daljnjem ratovanju i uvjerio svoju javnost da "mu dobro ide" te da se stvori tzv. sanitarna zona uz rusku granicu da bi se izbjegli upadi na ruski teritorij, kako je bilo u Belgorodskoj i Brjanskoj regiji. Putin je o "sanitarnoj zoni" govorio u svom nedavnom obraćanju naciji, što je i potaklo jačanje napada na Harkiv. No, čak i prema mišljenju ruskih prorežimskih vojnih analitičara, za takav "pothvat" trebalo bi mobilizirati najmanje još 300 do 350 tisuća novih vojnika, i to već do 1. lipnja, a i Kijev je nakon donošenja novog zakona o mobilizaciji spreman na popunu s čak 400 do 500 tisuća vojnika. Američki vojni izvori, navodi Bloomberg, ne vjeruju u sposobnost Rusije da napadne Harkiv bez veće popune oružanih snaga te SAD s Ukrajinom razvija mjere za obnovu energije uoči nove zime. Naime, radi se o višemilijunskom gradu, a ruska vojska nastavlja ofenzivne akcije na području Donbasa koji želi do kraja zauzeti.

Ako ne dovede nove vojnike, onda će morati povlačiti na Harkiv snage kojima sada raspolaže, a to bi dovelo do zaustavljanja ofenzive na Donbas ili bi obranu na jugu, gdje Ukrajinci nisu odustali od ponovnog izbijanja na Azovsko more, učinilo poroznom. Kako piše BBC, za napredovanje prema Harkivu nije dovoljna sama brojčana nadmoć, nego vojnike treba uvježbati, koordinirati razne rodove vojske i osigurati logistiku, a ako ruska vojska doista namjerava izvesti harkivsku operaciju ove godine, onda je njezino vrijeme za to vrlo ograničeno.

Osim toga, fronta bi pokrivala golem teritorij i po širini i po dubini, prepun vojnih objekata, te se ne bi isključilo da se sve pretvori u novovjeki Staljingrad. To je povezano s još jednim rizikom za Ruse jer će značajan dio vojske i logistike biti smješten u ruskim regijama Belgorod, Kursk i Brjansk, što ih čini legitimnim metama za ukrajinske rakete, topništvo i dronove te bi ta ruska područja mogla itekako nastradati.

Nezauzimanje Harkiva, pak, moglo bi se odraziti i na stanje unutar Rusije. No, prorežimska agencija TASS, pozivajući se na zapadne vojne analitičare, piše kako bi "Harkiv mogao pasti za nekoliko mjeseci", doduše ne navodeći ni približno mogući datum. Neki zapadni analitičari smatraju da bi, polazeći od dosadašnjeg iskustva ratovanja, to moglo potrajati jako, jako dugo. Pripadnik Ukrajinske obavještajne službe Andrij Jusov za tamošnji portal fokus.ua rekao je da "ukrajinska voska pod Harkivom drži stvari pod kontrolom" te kako je primjetno da Rusima nedostaje sve više raketa za sustave kojima gađaju grad.

Za Ukrajince bi obrana Harkiva mogla biti presudna za cijeli rat. Njegovim padom Rusi bi se osokolili, a vjerojatno bi onda sljedeća meta bili Odesa, pa i Kijev. Stoga bi, ako dođe do ofenzive na Harkiv, ona mogla biti jedna od ključnih, ako ne i prijelomnih bitaka za ishod rata.