Žitelji BiH već godinama masovno bježe iz svoje zemlje, mijenjajući društvenu, ekonomsku, političku i svaku drugu letargiju za mogućnost boljeg života bez svakodnevnog stresa.

Koliko je takvih, niko ne može znati jer su mnogi i dalje prijavljeni u BiH, ali možemo se prisjetiti nekih medijskih izvješća prema kojima je, primjerice, BiH u 2021. zbog iseljavanja izgubila grad veličine Banje Luke ili pak da je od 2013. BiH napustilo pola miliona stanovnika. No, problematika iseljavanja usko je vezana uz još jednu, koja u korelaciji s prvom ubrzava ono na što mnogi drugi stručnjaci dugo upozoravaju – izumiranje BiH. BiH već godinama ima problem koji ne rješava – negativan prirast.

Statistički podaci

Situacija je alarmantna. Pad nataliteta prati nas više od 20 godina i svake godine gubimo jednu generaciju. U Federaciji BiH prirodni prirast u februraru bio je negativan i iznosio je -633, dok je vitalni indeks/odnos broja živorođenih i umrlih 64. Registrirano je 1110 živorođene djece, dok su umrle 1743 osobe, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. Negativan prirodni prirast zabilježen je u svim kantonima.

U FBiH u februaru su zaključena 554 braka, a 143 su rastavljena. Dok političari usuglašavaju politike, negativan prirodni prirast i iseljavanje iz BiH dovodi do gubitka stanovništva od 1,5 posto svake godine, procjene su UN-a. Sve je više starijih, a sve manje novorođenih. Pa je tako, primjerice, u Bosanskom Grahovu prošle godine rođena samo jedna beba. Federalni zavod za statistiku objavio je prve podatke vezano uz prirodno kretanje stanovništva u 2023. godini. Prema ovim podacima, novorođenih je 15.720 (-350 u odnosu na 2022.) Umrlih je 19.750 (-2681 u odnosu na 2022.) Prirodni prirast iznosi – 4030. Broj novorođenih nastavio se smanjivati i u prošloj godini iako su trendovi u drugom dijelu 2023. mnogo bolji u odnosu na početak godine, što se posebno odnosi na podatke za decembar, kada su tri kantona (BPK, SK i ZHK) imali veći broj novorođenih od umrlih. Ipak, gledajući cjelokupnu 2023., samo jedan kanton imao je veći broj novorođenih nego umrlih, i to ZHK (826 novorođenih – 770 umrlih).

Najveća razlika u omjeru novorođenih/umrlih je u PK-u, gdje je na svako novorođeno dijete došlo četvero umrlih, a u Kantonu 10 -u broj umrlih bio je oko 2,5 puta veći od broja rođenih. Najveći negativni prirodni prirast zabilježen je u TK-u (-836) i USK-u (-737). Da je u BiH sve manje djece, potvrđuju i podaci o broju djece u osnovnim školama. Naime, u školskoj 2023./2024. u BiH je upisano 256.385 učenika osnovnih škola. Školske 2013./2014. bila su 302.133 osnovca. Za 10 godina BiH je “izgubila” 45.000 učenika od prvog do devetog razreda, odnosno osnovaca.

BiH na prvom mjestu

BiH je zauzela prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu, prema podacima UN-ova izvješća za 2022. godinu “Perspektive svjetskog stanovništva”. Na osnovi podataka Pixsell je napravio grafikon koji prikazuje da se u top 10 zemalja nalaze čak tri iz bivše Jugoslavije. Na vrhu liste je BiH, koja godišnje gubi više od 1,5 posto svoga stanovništva. Srbija je sedma, dok je Hrvatska na osmom mjestu. Očekuje se da će BiH izgubiti između 40 posto i 50 posto svog stanovništva do kraja stoljeća. Globalna mreža “World of Statistics” prošle godine objavila je popis država kod kojih je primijećena najveća promjena broja stanovnika u proteklih godinu dana. Prema tom popisu, najveća promjena broja stanovnika zabilježena je u Ukrajini. Tamo se broj stanovnika umanjio za gotovo tri miliona. Na drugom mjestu je Japan, u kojem je broj stanovnika umanjen za više od 650 hiljada, a na trećem je Rusija s 270 hiljada osoba manje. BiH je zauzela 16. mjesto jer je državu u proteklih godinu dana napustilo 22.679 osoba.

(Večernji)