Europa je prošle godine pretrpjela velik broj klimatskih krajnosti - poplava, požara, suša i toplinskih valova, objavili su naučnici. 

Ekstremni vremenski uvjeti utjecali su na ljudsko zdravlje i prouzročili milijarde ekonomskih gubitaka, a bit će sve češći i intenzivniji kako se svijet zagrijava, rekli su stručnjaci nakon objavljivanja izvještaja klimi u Europi u 2023. 

U zajedničkom izvještaju EU-ovog programa za nadgledanje klimatskih promjena Copernicusa i UN-ove Svjetske meteorološke organizacije (WMO) detaljno se opisuju utjecaji globalnog zatopljenja, uključujući ekstreman podmorski toplinski val u blizini obala Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, najveći šumski požar u historiji  kontinenta i iznimno topljenje ledenjaka.

Broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom na europskom kontinentu raste, a usto su lani 63 života izgubljena u olujama, 44 u poplavama i 44 u šumskim požarima. Ekonomski gubici povezani s vremenom i klimom procijenjeni su na 13,4 milijarde eura, navodi se u izvješću.

Klimatska kriza najveći je izazov naše generacije. Cijena klimatskih mjera može se činiti visokom, ali cijena nečinjenja mnogo je veća, rekla je Celeste Saulo, glavna sekretarica WMO-a. Kontinent je iskusio najtopliju godinu otkako postoje mjerenja. Sjeverozapadna Europa doživjela je najtopliji juni dosad, dok je veći dio Europe bio pogođen toplinskim valovima tokom "produljenog ljeta" od juna do septembra.

Na vrhuncu toplinskog vala u julu, 41 posto južne Europe bilo je zahvaćeno jakim do ekstremnim toplinskim stresom koji pogoršava postojeće zdravstvene uvjete i može povećati rizik od bolesti. Naučnici su upozorili da su se smrtni slučajevi povezani s vrućinom povećali za oko 30 posto u posljednjih 20 godina, a Europa je 2023. doživjela rekordan broj dana s "ekstremnim toplinskim stresom", prenosi Hina.

Vrućina je pogodila i oceane, s najvišom zabilježenom prosječnom površinskom temperaturom europskih mora, navodi se u izvještaju.

Poplave, požari, suše

Količina oborina u Europi porasla je za sedam posto na prosječnim razinama, pri čemu je trećina riječne mreže premašila prag "visokih" poplava. Veliki riječni slivovi, uključujući Loire, Rajnu i Dunav, imali su rekordno ili gotovo rekordno visoke riječne tokove zbog niza oluja između listopada i prosinca.

Četiri petine ekonomskih gubitaka u 2023. bile su uzrokovane poplavama, čije su posljedice zahvatile 1,6 miliona ljudi u Europi, navodi se u izvještaju. Šumski požari opustošili su područje veličine Londona, Pariza i Berlina zajedno, s najvećim požarom u Grčkoj koji je zahvatio 370 četvornih milja.

Suša je bilo na Pirenejskom poluotoku i u istočnoj Europi. Broj dana sa snježnim oborinama bio je ispodprosječan, navodi se u izvještaju, a nedostatak zimskog snijega u kombinaciji s ljetnim toplinskim valovima znači da su se u Alpama ledenjaci iznimno topili. U posljednje dvije godine alpski ledenjaci izgubili su oko 10% svojeg preostalog volumena, pokazali su izvještaji.

"Bili smo svjedoci raširenih poplava, ali i visokih temperatura, ekstremnih šumskih požara, jake suše, rekao je voditelj Copernicusa Carlo Buontempo. Ovi događaji ne samo da su opteretili prirodne ekosisteme, nego su također postavili ozbiljne izazove poljoprivredi, upravljanju vodnim resursima i javnom zdravlju.

Stotine hiljada ljudi bile su 2023. pogođene ekstremnim klimatskim događajima koji su bili odgovorni za velike gubitke, procijenjene na najmanje desetke milijardi eura, rekao je. "Nažalost, ti brojevi vjerovatno neće biti manji, barem u bliskoj budućnosti", upozorio je.

"Europa je 2023. godine doživjela rekord za rekordom - najveći broj Europljana pogođenih toplinskim stresom, rekordne temperature oceana, učestale poplave i oluje diljem Europe, najveći šumski požar u Grčkoj i rekordno topljenje ledenjaka", dodala je njegova zamjenica Samatha Burgess. Znamo da će ekstremni događaji vjerovatno postati sve češći i intenzivniji zbog klimatskih promjena, naglasila je.