Život u svim dijelovima Bosne i Hercegovine se odavno sveo na preživljanje od prvog do prvog u mjesecu i to brine samo one koji se bore sa svojom svakodnevnicom.

Taman kad se pojavi neka lijepa vijest, poput povećanja penzija, to opet nije dobro za sve, jer to nosi nova poskupljenje, to znači nova opterećenja poslodavcima, a posebno malim biznisima.

Poslodavci u Federaciji Bosne i Hercegovine svjesni su izuzetno niskih minimalnih plata u poslovnom sektoru, žele ih povećati, ali uz paralelno rasterećenje od obaveza i nameta koje poslovna zajednica ima, no to sada nije moguće. Ako rastu penzije, rastu i nameti, a olakšica nema!

O ovoj temi govori ekonomista iz Banjaluke Damir Miljević, koji objašnjava zašto je normalno u ovakvom sistemu očekivati povećanje nameta.

-U ovom sistemu pričati, mislim, željni da država pomogne njenim građanima, a ona ništa. Nažalost, penzioni sistem koji je trebao biti održiv je upropašten u zadnjih 20 godina i prešlo se na budžetsko finansiranje, djelimično. A to znači prelijevanja novca od privrede građana u budžete i onda preraspodjela dobiti između ostalog i za penzije – kaže Miljević.

On tvrdi da je sistem neodrživ i da to znači nužno i povećanje nameta.

Iz lijevog u desni džep

- Uzmu vam iz lijevog džepa da bi vam dali u desni džep. Ovo nisu održiva rješenja, već situacija samo ‘drži vodu dok majstori odu’ – kaže Miljević.

Miljević kaže da se prava rješenja odavno znaju i da se svijet već 200 godina razvija po utvrđenim principima i da niko ne mora da izmišlja toplu vodu.

– Ovo kod nas nije pitanje rješenja, ovo je pitanje volje da se radi u korist građana i privrede, a ne u vlastitu korist, ništa drugo. Nema izmišljanja tople vode, iz stanovišta struke sve se zna kako se i šta se radi. Ako gospoda ne znaju kako treba raditi, neka unajme nekoga ko zna – kaže Miljević za Bosnainfo.

Udruženje poslodavaca Federacije BiH koje okuplja 20.000 članica, firmi i pravnih subjekata u FBiH, pripremilo je još 2022. godine dokument “Šta poslodavci očekuju od vlasti” u kojem su dostavljeni prijedlozi zakona, podzakonskih i provedbenih akata za sve nivoe vlasti u BiH u cilju poboljšanja poslovnog ambijenta i rasterećenja privrede.

I u ovoj godin i poslodavci naglašavaju kako je ključno razgovarati o fiskalnim i parafiskalnim reformama, propisima o minimalnoj plati i uticaju smanjenja oporezivanja rada na javne fondove. Održavaju se sastanci privrednika i poslodavaca, ali kada je riječ o ovim pitanjima nema promjena.

Najvažnija stavka za biznise jeste smanjenje opterećenja poslodavaca, ali za sada od toga nema ništa.

Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak u Federaciji BiH već godinama su strateški cilj vlasti. Njihova reforma planirana je od 2015. godine, ali do danas ti zakoni, odnosno promjena tih zakona nije provedena.

 

- Ovde očigledno nema nikakve volje da se mijenja sistem koji je apsolutno poreski nepravedan, znači oporezujete i kavijar i zlato i luksuzne automobile istom stopom kojom oporezujete brašno, prema tome, očigledno nema dobre volje da se ide na diferencirane stope PDV i da se vodi u krajnjoj liniji i ekonomska i socijalna politika preko poreskog sistema, tako da su novi fiskalni zakoni samo prazna priča“ – istakao je Miljević.

Preživljavanje na kašičicu

Jedinstvena stopa PDV u BiH iznosi 17 posto na sve robe i usluge. Uvođenje diferencirane stope PDV ranije je najavljeno kao mjera protiv sve većih poskupljenja na tržištu BiH, no nije bilo podrške za ovako nešto.

Iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ranije su upozorili da se protive uvođenju diferencirane stope PDV-a u BiH.

– Smanjenje stope na osnovne artikle je skup i loše usmjeren instrument za pružanje pomoći domaćinstvima sa niskim prihodima. Pored toga, različite stope bi povećale mogućnosti za prevaru -saopšteno je iz MMF-a u martu 2022. godine.

I u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ranije su se usprotivili donošenju izmjena Zakona o PDV-u, jer su, kako tvrde, oni ti koji trebaju da predlože eventualne zakonske izmjene.

S pravom se onda građani pitaju dokle ovako i da li će doći do ekonomskog sloma?

– Neće doći do ekonomskog sloma iz jednog jednostavnog razloga što okruženje, Evropska unija i međunarodne organizacije neće dopustiti ekonomski slom, nego će biti ovako preživljavanje na kašičicu kao što je to zadnjih 20 godina – rekao je Miljević.