Beogradski list Radar objavljuje feljton u kome se bavi špijunskim aktivnostima koje provode službe bezbjednosti Srbije. U novom tekstu koji su objavili spominju se i dešavanja koja su itekako vezana za BiH.

Profesionalizacija i globalizacija organizovanog kriminala uticale su i na promjenu u načinu i organizaciji rada policije. Tako danas svuda u svijetu policija primjenjuje posebne mjere u krivičnim istragama, ali primenjuje i filozofiju rada sličnu službama bezbjednosti, koja je nazvana obaveštajno vođen policijski rad. Srbija nije izuzetak, te MUP i policija Srbije nastoje da primjene ova načela u svom radu. Danas u Upravi kriminalističke policije (UKP) postoje Služba za borbu protiv kriminala i Služba za specijalne istražne metode. U okviru ove druge službe, postoji Odjeljenje za posebne akcije. I dok ova organizaciona rješenja nisu sporna, sporno je to što UKP u praksi rada koristi posebne mjere u velikom obimu. Tako je, na primer, Telenor u 2014. godini zabilježio 201.879 samostalnih pristupa zadržanim podacima, od čega je MUP ostvario većinu njih – 199.818, a ostatak BIA i VBA. Nadalje se situacija samo pogoršavala. 

Zloupotreba policije

Istovremeno, ni prethodni skupštinski Odbor za odbranu i bezbjednost, a ni sadašnji Odbor za odbranu i unutrašnje poslove, koji je nadležan za nadzor MUP-a, kao ni Odbor za kontrolu službi bezbjednosti, nisu nadzirali UKP i kako službe u okviru ove uprave primjenjuju mjere tajnog prikupljanja podataka.

Posljedice toga kako piše Radar jesu povećane mogućnosti zloupotrebe MUP-a i policije u političke i partijske svrhe. Prve takve optužbe s konkretnijim podacima došle su iz redova same policije, 2015. godine. Tada je Dejan Tripković, koji je radio pri Kabinetu ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića, iznio optužbe da Odeljenje za poslove bezbednosti pri kabinetu MUP-a prati kritičare vlasti, a da se podaci o tajnom nadzoru (uključujući i sirov materijal) proslijeđuju Dijani Hrkalović, tadašnjoj zamjenici šefa Kabineta ministra. Tripković je zbog toga podnio i krivičnu prijavu protiv Dijane Hrkalović i rukovodstva MUP-a, ali je krivična prijava veoma brzo odbijena bez istraživanja svih dokaza. Pored toga, ni druga tijela za nadzor i kontrolu nisu istraživala ovaj slučaj, te su ozbiljne sumnje o zloupotrebama koje je Tripković izneo ostale neproverene.

Ozbiljne optužbe o nelegalnim aktivnostima policije pojavile su se ponovo u javnosti 2016. godine, kada su Milan Dumanović i Mladen Trbović, tada radnici UKP-a, objelodanili da su po usmenom naređenju starješina, bez legitimacija i naoružanja, s (lažnim) identitetom novinara, upućeni na tajni zadatak da snimaju moguće napade na tadašnjeg premijera Srbije, Aleksandra Vučića, tokom komemoracije srebreničkim žrtvama, 2015. godine. Prema riječima ovih policajaca, slično se dešavalo i kasnije, kada su policajci Srbije poslani da tajno prate miting protiv Milorada Dodika i kontramiting njegovih pristalica u Banjoj Luci, u maju 2016. godine. Kriminalistička policija MUP-a Srbije nema pravo izvođenja tajnih operacija van teritorije Srbije, ali nije ni nadležna za tajno praćenje javnih skupova u Srbiji.

Usmena naređenja

Za ove slučajeve zajedničko je nekoliko elemenata. Najprije, ponavljaju se osumnjičeni u MUP-u za nelegalne aktivnosti u ovakvim slučajevima. Po dolasku Nebojše Stefanovića na čelo MUP-a, u njegovom kabinetu su zaposleni ljudi bez prethodnog policijskog iskustva, ali koji su u partijskim i ličnim vezama s ministrom. Dijana Hrkalović, bivša funkcionerka SNS-a, najprije je zaposlena kao zamjenica šefa Kabineta ministra, potom je obavljala posao sekretarke UKP-a, da bi na kraju postala državna sekretarka MUP-a. Goran Papić, ministrov kum, bez prethodnog radnog iskustva u policiji, bio je zaposlen u Odjeljenju za poslove bezbjednosti, da bi ubrzo potom postao zamjenik načelnika SBPOK-a.

Dodatno zabrinjavaju i navodi policajaca da su naređenja od starješina dobijali usmeno, što ukazuje na snažno prisustvo neformalnih kanala upravljanja u okviru policije Srbije. Dumanović i Trbović su podnijeli krivične prijave protiv čelnih ljudi Službe za specijalne istražne metode, Dejana Milenkovića i Tomislava Radovanovića, načelnika Odeljenja za opservacije i dokumentovanje Gorana Nešića, ali i sekretarke UKP-a Dijane Hrkalović, što nam može ukazivati na to ko su možda (bili) ključni ljudi u neformalnom upravljanju.

Kompletan tekst o navodno nelegalnim aktivnostima pročitajte ovdje.