Priča o Izbornom zakonu BiH, ili bolje rečeno o izbornim zakonima sve više se komplikuje, a posljednje izjave Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH otkrivaju da ni unutar te stranke nemaju usaglašen stav o tome šta će u javnosti govoriti o zakonu koji je u proceduru uputilo Ministarstvo pravde BiH, a u kojem su „preslikane“ želje HDZBiH, piše Raport.ba.

Naime, Čović je izjavio da bi se već na narednoj sjednici Vijeća ministara BiH mogao naći prijedlog Izbornog zakona BiH koji je u proceduru uputilo Ministarstvo pravde BiH, odnosno kako je rekao Čović, uputio ga je ministar Bunoza.

Predsjednik HDZ-a je pojasnio da je riječ o prijedlogu koji su mediji objavili, a o čemu je Raport već opširno pisao i koji je „krojen“ po mjerama koje je propisao HDZBiH u ranijim svojim prijedlozima.

Međutim, dok Čović priča da je to prijedlog ministra pravde BiH Davora Bunoze, iz Ministarstva pravde BiH su na nedavni upit Raporta o tome ko je kreirao novi Izborni zakon BiH koji su uputili na javne konsultacije, odgovorili da su oni vršili tek korekcije.

„Tek nakon što završi proces konzultacija i budu pribavljena mišljenja i drugih relevantnih institucija, Ministarstvo pravde BiH će ovaj zakon dostaviti Vijeću ministara BiH na razmatranje i odlučivanje. Riječ je o neusuglašenom tekstu kojega je izradila ranije formirana radna skupina dogovorena između čelnika koalicijskih stranaka na državnoj razini, uz korekcije Ministarstva pravde BiH", naveli su ranije na upit Raporta iz ministarstva pravde BiH.

Čović spominje Bunozu kao autora, a Bunoza tvrdi da je tek korektor

O kakvoj radnoj "skupini" ili grupi je riječ i ko je imenovan u tu grupu javnosti nije poznato, ali je evidentno da se Ministarstvo pravde ograđuje od toga da su oni autori zakona, a sada, pak Čović govori da je taj zakon pripremio ministar Bunoza, inače kadar kojeg je postavio HDZ na sadašnju poziciju.

Koliko je zbrke i obmana u vezi sa Izbornim zakonom BiH upućenom iz Ministarstva pravde BiH govori i podatak da je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, 22. marta ove godine, dan nakon što je BiH dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Evropskom unijom, poslala pismo zvaničnicima EU u kojem je napisala i da su Vijeću ministara BiH službeno dostavljene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, što nije bilo tačno, jer je taj zakon tek bio upućen na javne konsultacije.

Iz ovih izjava i stavova HDZ-ovih zvaničnika Čovića i Krišto, ali i odgovora za Raport iz Ministarstva pravde BiH jasno je da akteri koji itekako znaju ko je iza toga zakona sada „svi vuku na svoju stranu“.

Je li to rezultat neusaglašenosti u HDZ-u vezi s izjavama o ovom zakonu, u što je teško povjerovati, ili namjerno zbunjivanje javnosti, u ovom trenutku pouzdano se ne zna.

No, ono što se zna jeste to da je prijedlog o kojem Čović priča u suprotnosti s demokratskim principima, a i Ustavom BiH.

Također, činjenica da je Čović već najavio da se „Trojkin“ prijedlog Izbornog zakona BiH koji javnost još nije vidjela, niti se zna za njegovo postojanje neće razmatrati na Vijeću ministara BiH, ne mijenja činjenicu da ni HDZ-ov prijedlog nema podršku, barem se „Trojka“ do sada tako deklarirala.

Bilo dogovora ili ne, BiH ima Izborni zakon

Teško je za očekivati da će u situaciji kada je politička scena u BiH uzdrmana brojnim problemima među koalicionim partnerima na državnom nivou doći do bilo kakvog dogovora i kompromisa, ne samo u vezi s Izbornim zakonom BiH, nego i drugim brojnim pitanjima.

Zato su sve priče, naročito iz HDZ-a i SNSD-a koji misli da će u RS moći provesti sam lokalne izbore primjenom neustavnog Izbornog zakona RS nedavno donesenog u Narodnoj skupštini izraz nemoći da zaustave primjenu izmjena Izbornog zakona BiH koji je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, samo izraz nemoći i pokušaj da „miniraju“ provedbu izbora na transparentniji i način uz manje krađa od dosadašnjih.

A, centralna izborna komisija BiH koja bi izbore trebala raspisati najkasnije do 9. maja, već poduzima brojne aktivnosti prema Schmidtovim izmjenama, to nisu, niti mogu zaustaviti ni Čović ni Dodik.

Jedino ih može spasiti „Trojka“ ako pristane na njihove uvjete u vezi s Izbornim zakonom BiH, a to bi onda bilo do sada neviđeno političko samoubistvo.