Svjetska potrošnja vina spustila se u 2023. na najnižu razinu u više od 20 godina zbog rekordnih cijena i inflacije koja je smanjila kupovnu moć građana, objavila je Međunarodna organizacija za lozu i vino (OIV), prenosi Hina.

Svjetska potrošnja vina pala je lani za 2,6 posto, na 221 milion hektolitara. U odnosu na 2018. smanjila se za 7,5 posto, izračunao je OIV.Geopolitičke napetosti, posebice rat u Ukrajini, i naknadna asnija energetska kriza rezultirali su, zajedno s poremećajima u globalnom lancu opskrbe, višim troškovima proizvodnje i distribucije. Zato su cijene vina značajno porasle, što je smanjilo potrošnju, objasnio je OIV.

Posebno snažan pad zabilježen je u Kini, za četvrtinu u odnosu na 2022. Početkom stoljeća kineska potrošnja naglo je porasla zahvaljujući brojnijoj srednjoj klasi da bi unatrag pet godina potonula više od 60 posto, na 6,8 milijuna hektolitara, zbog pandemijskih ograničenja i cjenovnih pritisaka koji obično imaju žešći odjek na mlađim tržištima, poput Kine, rekao je glavni direktor OIV-a John Barker.

Obim trgovine vinom potonuo je lani za 6,3 posto, na 99 miliona hektolitara. Njezina vrijednost smanjila se za 4,7 posto, na 36 milijardi eura, utvrdio je OIV, objasnivši blaži pad rekordnom prosječnom cijenom litre vina.

Prošlogodišnja proizvodnja bila je pak slabija no što su pokazivale njihove dosadašnje procjene, uz proizvedenih 237 miliona hektolitara. Prva procjena predviđala je srednju vrijednost prognoziranog raspona od 244 milijuna hektolitara. To znači da manja za 10 posto nego u 2022. i najslabija u više od 60 godina.

Oštar pad proizvodnje posljedica je loših vremenskih prilika, uključujući rani mraz, obilne padaline i sušu, te raširene gljivične bolesti na obje polutke.

Talijanska proizvodnja smanjila se lani više od 23 posto, na samo 38,3 miliona hektolitara, najnižu razinu od 1950. godine, i pala je na drugo mjesto svjetske ljestvice proizvođača, iza Francuske.

Preliminarne procjene ovogodišnje proizvodnje na južnoj hemisferi nagovještavaju oporavak dva najveća proizvođača, Australije i Argentine, nakon prošlogodišnjeg oštrog pada, ali i tek smanjeni zaostatak za prosjekom u razdoblju od 2018. do 2023., od četiri odnosno šest posto.

Hladno proljeće i kasna berba smanjit će pak proizvodnju u Čileu, treću godinu zaredom, u prosjeku za 17 posto.