Vlada Federacije Bosne i Hercegovine zasjedala je danas u Sarajevu.

Na sjednici su utvrđeni Nacrt zakona o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku, Prijedlog zakona o advokaturi FBiH, te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom.

Vlada Federacije BiH utvrdila je danas na prijedlog Federalnog ministarstva pravde Nacrt zakona o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku. Ovim zakonom propisuju se način, uslovi i postupak zaštite prava na pravično suđenje u razumnom roku u sudskim postupcima koji se vode pred nadležnim sudovima i tužilaštvima u postupcima istrage u FBiH. Njegova svrha je da spriječi nastajanje povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku, pruži sudsku zaštitu u slučaju povrede tog prava, kao i pravično obeštećenje.

U razlozima za donošenje ovog propisa je, između ostalog, navedeno da je Ustavni sud BiH u više slučajeva utvrdio povredu prava na suđenje u razumnom roku, te naložio provođenje generalnih mjera kao što je uvođenje preventivnog pravnog lijeka koji se odnosi na dužinu postupka. Također, u konkretnim slučajevima utvrđena je i naknada štete podnosiocima apelacija koje su pale na teret odgovarajućeg kantonalnog, odnosno budžeta FBiH. Predlagač navodi da ovaj nacrt zakona predviđa jasan, efikasan i ekonomičan zakonodavni okvir kojim se osigurava mehanizam preventivnog pravnog lijeka.

Četiri poglavlja

 Predlagač u obrazloženju, između ostalog, navodi da ovaj nacrt zakona čine četiri poglavlja kojima se definiše postupak ostvarenja prava na pravično suđenje u razumnom roku pred sudovima u FBiH. Propisana su pravna sredstva kojima se štiti pravo na suđenje u razumnom roku i to zahtjev za ubrzanje postupka radi izbjegavanja povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku, kao i zahtjev za zaštitu prava na pravično suđenje u razumnom roku i pravično novčano obeštećenje za nematerijalnu štetu.Nacrt sadrži i odredbe kojima se propisuje zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku, odnosno sticanje prava, te visina novčanog obeštećenja, isplata, kao i osiguranje sredstava. Članom 21. teksta zakona utvrđeno je da visinu novčanog obeštećenja kantoni mogu drugačije urediti.

Po navedenom zahtjevu odluku donosi predsjednik suda ili glavni tužilac, a na čije rješenje stranka ima pravo žalbe predsjedniku neposredno višeg suda, odnosno glavnom federalnom tužiocu, a ako je rješenje donio predsjednik Vrhovnog suda FBiH. Odluku po žalbi donosi vijeće Upravnog odjeljenja Vrhovnog suda FBiH sastavljeno od troje sudija.

Vlada Federacije BiH utvrdila je danas na prijedlog Federalnog ministarstva pravde Prijedlog zakona o advokaturi FBiH koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru.

Prijedlogom ovog zakona se, između ostalog, uređuju advokatska djelatnost, uslovi za obavljanje ove djelatnosti, zatim prava i dužnosti advokata, kao i prestanak prava na obavljanje advokature i privremena zabrana vršenja advokatske djelatnosti.

Također, ovim zakonom su tretirani i advokatski stručni saradnik, te advokatski pripravnik, a propisuju se i advokatski ispit i stručno usavršavanje, organizacija advokature, zatim finansiranje advokatskih komora, disciplinska odgovornost i zaštita prava advokata, te advokatskih stručnih saradnika i advokatskih pripravnika.

Prijedlogom zakona je propisano da je advokatura nezavisna i samostalna profesionalna djelatnost koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju njihovih prava i pravnih interesa.

Ovaj zakonski propis predviđa da će u roku od 60 dana od dana njegovog stupanja na snagu Skupština Advokatske komore donijeti Tarifu o nagradama i naknadi za rad advokata dok će, u istom roku, federalni ministar pravde donijeti pravilnik o visini nagrade advokatima za odbrane po službenoj dužnosti.

Predlagač je naveo da je razlog za donošenje ovog zakona definisanje kvalitetnog zakonskog okvira za obavljanje advokatske djelatnosti uz pojašnjenje da je važeći Zakon o advokaturi FBiH donesen 2002. godine, a koji je do izrade ovog zakona pretrpio više izmjena i dopuna.

Federalno ministarstvo pravde je kao obrađivač navedenog zakonskog propisa prepoznalo potrebu donošenja novog zakona koji bi na osnovu redovne zakonodavne procedure, kao i provođenja sveobuhvatne javne rasprave predstavljao kvalitetan normativni okvir za unaprjeđenje advokatske djelatnosti. Tekst zakona je rađen, između ostalog, i u saradnji sa advokatskim komorama, kako sa federalnog tako i regionalnog nivoa.

Vlada Federacije BiH utvrdila je danas na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru.

U razlozima za donošenje ovih izmjena i dopuna Zakona predlagač, između ostalog, pojašnjava da je provedbom Zakona ustanovljeno da nedostaje provedbeni propis kojim se konkretnije uređuje problematika deponija otpada, te se novim članom (33a) uređuje oblast koja se odnosi na deponije, a koja će biti detaljno definisana u provedbenom aktu čija će izrada uslijediti nakon stupanja na snagu ovog zakona.

Uvršten pojam cirkularne ekonomije

Predlagač također navodi da su u prethodnim izmjenama i dopunama Zakona bile inkorporirane posebne kategorije otpada koje nisu bile u potpunosti podržane kaznenim odredbama, te da se ovim izmjenama i dopunama pristupilo njihovom uređenju u smislu definisanja iznosa novčanih kazni prema težini učinjenog prekršaja. Usvajanjem predloženih izmjena i dopuna, kako ukazuje predlagač, stvaraju se pravne pretpostavke za pravilnu i potpunu primjenu zakona u praksi.

Iz resornog ministarstva također ističu da su nadležni organi uprave i relevantni inspektorati uputili inicijative za nužnost revidiranja odredbi Zakona o upravljanju otpadom.

Predloženim izmjenama i dopunama je, između ostalog, uvršten pojam cirkularne ekonomije koja kao ekonomski model promoviše održivo iskorištavanje resursa putem smanjenja otpada, recikliranja, obnavljanja i ponovne upotrebe materijala i proizvoda, a koja ima u fokusu da se vrijednost proizvoda, materijala i resursa održava što je duže moguće, te da se otpad i gubici svedu na najmanju moguću mjeru.

Izvršena je i dopuna pojma „Centar za upravljanje otpadom“ na način koji je prema strategijama zaštite okoliša i terminologiji prihvatljiviji, u smislu da je navedeno koje vrste centara mogu biti u terminologiji zakonodavstva upravljanja otpadom. Dopunjen je i član 49. koji se referiše na definisanje nadležnosti inspekcijskog nadzora za „noviju regulativu“, a odnosi se na posebne kategorije otpada.

Revidirane su odredbe u članu 53. koji se odnose na kaznene odredbe za pravna lica, te je izvršena i dopuna člana 58. koji se referiše na nadležnost i rokove donošenja propisa, odnosno provedbenih akata koji se odnose na odlaganje otpada na deponije.