Ovog juna oko 365 miliona ljudi imat će pravo glasa na izborima za Europsku uniju, uključujući mnoge mlade glasače za koje su društveni mediji ključan izvor informacija. Četiri zemlje - Belgija, Njemačka, Malta i Austrija – dopuštaju glasanje osobama od 16 godina, a u Grčkoj je minimalna dob za glasanje 17 godina.

Prije pet godina, kada su održani posljednji izbori u EU, regulatorni krajolik za online platforme bio je prilično drugačiji: bilo je manje pravila o borbi protiv dezinformacija, a Zakon o umjetnoj inteligenciji još nije postojao. Pogledajmo kako nove regulacije za platforme utječu na društvene mreže i njihove vlasnike.  

TikTok

Platforme su igrale ulogu još u predizbornoj kampanji 2019., ali TikTok je potpuno promijenio pravila igre. Facebook i Twitter (sada X) bili su veliki već prije pet godina, a platforma za dijeljenje videa TikTok u kineskom vlasništvu brzo je stekla popularnost i sada se može pohvaliti s više od 150 miliona mjesečnih korisnika diljem Europe. Meta to još uvijek premašuje s nekih 408 milijuna mjesečnih korisnika u Europi.

U izvještaju Službe za istraživanje Europskog parlamenta navodi se da je odaziv na izbore 2019. dosegao 50,6 posto uglavnom zahvaljujući sudjelovanju mladih, potaknutih parlamentarnom kampanjom i korištenjem platformi poput Snapchata. TikTok, sa svojim velikim brojem mladih korisnika, mogao bi ovaj put odigrati sličnu ključnu ulogu, unatoč tome što je ta platforma posljednjih mjeseci upetljana u regulatorna previranja.

Europska komisija i parlament pozvali su svoje zaposlenike da uklone tu aplikaciju s poslovnih telefona zbog zabrinutosti za kibernetičku sigurnost. Također se 'snažno preporučuje' da zastupnici i njihovi pomoćnici uklone TikTok sa svojih osobnih uređaja. Neke političke skupine, poput socijaldemokratske grupe S&D i ljevice (GUE/NGL), pak koriste tu aplikaciju za svoje kampanje. Međutim sve više strahova vezanih uz sigurnost i zaštitu podataka na njoj stavilo ju je pod drugačije svjetlo. Komisija je u veljači i travnju pokrenula dvije istrage o usklađenosti TikToka s internetskom zaštitom djece.

Zakon o umjetnoj inteligenciji

Europa svojim Zakonom o umjetnoj inteligenciji pokušava nametnuti stroga pravila za visokorizične sustave strojnog učenja i dodaje zahtjeve o transparentnosti generativne umjetne inteligencije (GenAI) te alata kao što je ChatGPT. Zakon o umjetnoj inteligenciji vjerojatno će stupiti na snagu u lipnju, što je, piše Euronews, prekasno da bi utjecao na izbore za EU.

Ipak, svijest o rizicima alata je porasla. Glasači u Uniji sve su više zabrinuti zbog utjecaja umjetne inteligencije na demokratske procese, kao što je povećana mogućnost širenja lažnih informacija i deepfakea, što otežava razlikovanje stvarnog od izmišljenog sadržaja, pokazuju istraživanja.

Kompanije kao što su Microsoft, Google i Meta već su obećale spriječiti uplitanje umjetne inteligencije u izbore u Izbornom sporazumu o umjetnoj inteligenciji, predstavljenom na Vijeću sigurnosti u Münchenu prošle veljače. 'Dok društvo prihvaća prednosti umjetne inteligencije, imamo odgovornost osigurati da ti alati ne postanu oružje na izborima', rekao je potpredsjednik Microsofta Brad Smith prilikom potpisivanja tog sporazuma.

Prema smjernicama Komisije o GenAI-ju, velike internetske platforme morat će, primjerice, koristiti vodene žigove kako bi pokazale da su informacije povezane s izbornim procesima službene. Meta je rekla da već uključuje vidljive i nevidljive vodene žigove za slike stvorene pomoću GenAI-ja.

Zakon o digitalnim uslugama

Prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), koji je Europska komisija predložila 2020., internetske platforme s više od 45 milijuna prosječnih mjesečnih korisnika (uključujući Facebook i TikTok) obvezne su poduzeti mjere protiv dezinformacija i izborne manipulacije. Pravila su se na te tvrtke počela primjenjivati od kolovoza prošle godine.

Tvrtke također moraju imati alate za moderiranje sadržaja koji uključuju opciju osporavanja odluka kada je korisnički sadržaj uklonjen ili ograničen, a moraju i povećati transparentnost za korisnike u pogledu odredbi, uvjeta i načina na koje algoritmi preporučuju sadržaj.

Potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager rekla je da će se mnoge izborne rasprave odvijati online, a DSA pruža alate za suradnju s internetskim platformama. 'Možemo se pozabaviti rastućim online rizicima za izborne procese, poput deepfakea. Tako možemo omogućiti ljudima da se na siguran način uključe, raspravljaju i donesu svoje mišljenje bez nezakonitog uplitanja', rekla je.

Kako bi omogućila tvrtkama da testiraju pravila, Komisija je nedavno (24. travnja) organizirala stres-test smjernica DSA-e za izbore. Neprofitne organizacije Mozilla i CheckFirst rekle su u istraživanju objavljenom ovog mjeseca (16. travnja) da online platforme ne pružaju dovoljno uvida u plaćeni utjecaj i komercijalne oglase uoči izbora za EU u junu. Organizacije civilnog društva također dovode u pitanje nedostatak moderatora sadržaja za neke od jezika EU-a, poput malteškog, nizozemskog i estonskog. Samim time sposobnost platformi da stvarno zaustave dezinformacije objavljene u tim zemljama osjetno je manja. Osim toga, iz DSA-e nema informacija o tome kako se moderiraju neslužbeni jezici EU-a i kako se sadržaj na, recimo, ruskom ili arapskom moderira u Uniji.

Političko oglašavanje

Još jedna regulatorna promjena može se pronaći u strožim pravilima koja utječu na političko oglašavanje. Prošle veljače Europski parlament odobrio je pravila za takve oglase usmjerene na ograničavanje stranog uplitanja, posebice na internetu. Prema tom okviru, sponzori iz trećih zemalja neće moći platiti političko oglašavanje u EU tri mjeseca prije izbora ili referenduma.

Također će biti zabranjeni politički oglasi temeljeni na profiliranju i korištenju podataka maloljetnika. Osim toga, svaka politička reklama morat će biti jasno označena kao takva i sadržavati podatke o tome ko ju je platio i koliko je koštala.

Te je planove Europska komisija iznijela 2021. s ciljem povećanja transparentnosti političkog oglašavanja, uz dio mjera usmjerenih na zaštitu integriteta izbora. Međutim organizacije civilnog društva, uključujući Access Now, zabrinute su da su pravila stigla prekasno da bi zaštitila nadolazeće izbore u EU. Osim toga, informacije poput one ko plaća oglas dostavljaju se putem izjave političkih skupina koje ih objavljuju.

"Iako će mjere transparentnosti iz novog zakona, nadamo se, nadolazećih godina spriječiti manipulaciju biračima te zaštititi osobne podatke ljudi od zlouporabe, to neće imati velik utjecaj na europske izbore 2024. godine", piše u saopćenju za medije.

Društvene mreže TikTok i Meta ovog mjeseca najavile su svoje mjere za borbu protiv dezinformacija. Naprimjer, Meta je rekla da će osigurati da oglašivači koji preko njihovih platformi prikazuju oglase povezane s izborima morati otkriti koriste li možda AI ili lažne slike.  

(Tportal)