Svake parne godine u BiH su neki izbori, a na birališta se ide u prvoj nedjelji u mjesecu oktobru, što je ove godine 6. oktobra. Birat ćemo lokalnu vlast u 142 općine, odnosno gradonačelnike i načelnike te članove gradskih i općinskih vijeća. Izborni proces u Federaciji ići će kao i do sada, međutim, dio u Republici Srpskoj je sporan zbog novog entitetskog Izbornog zakona, koji istina još uvijek nije stupio na snagu.

"Zakon je tu jasan, morat će se održati izbori u skladu s Izbornim zakonom BiH. Kako stoji i u Izbornom zakonu da entiteti mogu imati svoje izborne zakone kao izborna povjerenstva, međutim, nadležnost tih entitetskih izbornih povjerenstava utvrđuje CIK", kazao je za RTV HB Vehid Šehić, bivši član CIK-a BiH.

"Što će biti s provedbom izbora u Republici Srpskoj teško je reći, imajući u vidu da je Narodna skupština RS-a donijela novi Izborni zakon i općenito je teško predvidjeti kako će se vodeći politički akteri iz Republike Srpske u ovom kratkoročnom razdoblju pred nama", kazao je politolog Danijel Vidović, inače blizak Čovićevom HDZ-u.

Novost su nametnute tehničke izmjene Izbornog zakona od strane Visokog predstavnika. Primjena tehnologije će zbog kratkog roka za pripremu biti prisutna samo na određenim lokacijama, a više se neće moći kandidirati osobe osuđene za ratne zločine, dok će lokalne biračke odbore imenovati sam CIK BiH koji je usvojio 26 podzakonskih akata zbog lakšeg snalaženja.

"Treba sigurno i dalje mijenjati Izborni zakon u smislu da će se sankcionirati politički subjekti za koje se utvrdi da su po njihovom nalogu nesavjesni članovi biračkih odbora koje su oni predložili i kršili Izborni zakon. Čak sa sankcijom suspenzije na idućim izborima, ne samo političkom subjektu nego i odgovornim osobama. Tako ćemo vratiti i odgovornost političkih subjekata za kredibilitet i integritet izbornog proces", dodaje Šehić.

Na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH na dnevnom redu bi se trebao naći i prijedlog Izbornog zakona Ministarstva pravde, ali on vjerovatno neće dobiti potrebnu potporu bošnjačkih ministara iz stranaka "Trojke", jer bi se s ovim prijedogom zaustavio i izbor Željka Komšića u izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

"Sarajevska Trojka, dakle bošnjački partner u vlasti nisu skloni podržati domaći dogovor. Tako da za sada Izborni zakon, barem kada su domaći akteri u pitanju, nažalost ostaje ad acta. Čini se da bez ključne potpore od strane prije svega američke administracije, koja je i srušila posljednji domaći dogovor, od takvog nečega neće biti ništa", kaže Vidović.

Nakon što prođe cijela procedura oko prijave i ovjere stranaka i nezavisnih listi u idućih mjesec i pol dana, bit će poznata i imena svih kandidata na izborima najkasnije početkom srpnja. Mjesec dana prije izbora počet će službeno i predizborna kampanja koja traje posljednja 24 sata prije izbora. U tom razdoblju stranke i pojedinci moći će plaćati oglašavanje u medijima.