Poslije vijesti da Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine odlazi na drugu dužnost, mnoge je iznenadila i vijest da više u Beogradu i Prištini u ulozi specijalnog izaslanika SAD za Zapadni Balkan nećemo viđati ni Gabriela Escobara kojeg, kao i Lajčaka State department šelje u drugu misiju.

Zasad nije poznato hoće li i ko uz Lajčakovog nasljednika, Boruta Pahora, u ime Amerike u narednom periodu pokušavati da normalizuje odnose Beograda i Prištine, ali se rezultati Escobarovog mogu se analizirati, piše Danas.rs.

Milica Andrić Rakić, programska direktorka Nove društvene inicijative iz Sjeverne Mitrovice, podsjeća da je još u predizbornoj kampanji, Bidenova administracija obećala da će u dijalogu podržavati glavnu ulogu EU kao posrednika i toga su se dosljedno i držali.

"Najveći fokus SAD generalni u dijalogu je bio na poziciji srpske zajednice na Kosovu kroz formiranje ZSO, ali su opipljivi rezultati izostali, što su zvaničnici State departmenta otvoreno i priznali. SAD se na Kosovu sa vladom Albina Kurtija izgubile partnera i to znatno utječe na njihovu mogućnost da sprovedu svoju viziju za evropsko Kosovo. Escobar je dugo bio lice SAD strategije i doprinosa dijalogu ali je, kao i glavni posrednik Lajčak bio ograničen u donošenju odluka i to i kada su u pitanju bile mrkve i kada su u pitanju bili štapovi", opisuje ona za Danas.

Prema njenim riječima, posljedično dijalog se umjesto sredstva za uređivanje odnosa Kosova i Srbije pretvorio prvo u protivpožarni aparat, a sada polako postaje i izvor novih požara i kriza.

"Da bi uloga SAD, pa samim tim i njenog izaslanika bila efektnije, trebalo bi da postoji volja da SAD budu više uključene u dijalog umjesto da sjede u susjednoj sobi dok pregovori traju, ali SAD iz pijeteta prema evropskim partnerima i EU, to neće uraditi, bar ne Bidenova administracija. Zato će i potencijalno imenovanje nasljednika Escobara vjerovatno zavisiti od ocjene State departmenta o tome da li u postojećoj hijerarhiji i nadležnostima izaslanika on ili ona mogu da doprinesu dijalogu više nego neke od stalnih pozicija u Birou za Evropu i Euroaziju", procjenjuje Andrić Rakić.

A istraživač Novog trećeg puta Dragoslav Rašeta navodi da za sada nema niti pouzdanih informacija niti tračeva ko bi mogao biti novi specijalni izaslanik za Zapadni Balkan, prije svega jer je Bidenova administracija usljed odnosa snaga demokrata i republikanaca u Senatu i odboru za vanjskopolitičke poslove Senata imala dosta problema sa postavljanjem diplomata tokom prethodne tri godine.

On kaže za Danas da će vjerovatno i sada proći neki vremenski period dok se ne nađe kandidat koji će biti po mjeri obje partije.

Prema njegovoj ocjeni, od imenovanja Escobara učinjen je opipljiv napredak kada je riječ o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, iako pomaka nije bilo u posljednjih nekoliko mjeseci. Zato on vjeruje da će Escobarov učinak biti pozitivno ocijenjen u Washingtonu, iako nije uspio da pogura obje strane do finiš linije

Milija Biševac, jedan od osnivača Srpskog narodnog pokreta sa Kosova, ukazuje na to da je dijalog Beograda i Prištine u ovom trenutku na najnižem nivou i smatra da odnosi nisu bili gori od potpisivanja Briselskog sporazuma.

Prema njegovim riječima, zategnutost u odnosima počela je još prije dvije godine odmah nakon izbijanja rata u Ukrajini i dolaskom na vlast Albina Kurtija u Prištini.

Kako kaže, iako je EU garantovala sprovođenje sporazuma i vršila nadgledanje implementacije smatram da su SAD uvijek imale snažan utjecaj na donošenje odluka kada je u pitanju prištinska strana, a Escobar je imao direktan utjecaj na dijalog.

"Iako se u javnosti pojavljuju razne teorije koje imaju veze sa njegovom smjenom pa čak i neke afere koje imaju veze sa korupcijom, smatram da njegova smjena nema veze sa tim, već sa redovnom procedurom smjene koju Američka administracija često radi, ali i sa izborima u Americi koji se bliže. Nažalost tokom njegovog angažovanja u dijalogu nismo vidjeli puno rezultata, jer politikom kakvom se bavi aktielni premijer u Prištini jeste ekstramna i zatvorena po pitanju vanjskih utjecaja, pa čak i SAD-a. Svakako izbor novog izaslanika može promijeniti mnogo stvari u samom dijalogu, ali i odnosima na cijelom Zapadnom Balkanu koji su porilično zategnuti", navodi Biševac.

On zaključuje da je za Srbiju veoma bitan taj izbor jer može imati puno uticaja u dijalogu i našoj spoljnoj politici.

Ovih dana i Lajčak i Eskobar su u Americi gde su razgovarali o dijalogu Beograda i Prištine, a do kraja nedelje, prema najavama, obojica će se sastati sa pomoćnikom američkog državnog sekretara Džejms O’Brajenom.