Visoki predstavnik Christian Schmidt Vijeću sigurnosti UN-a je predstavio je redovni Izvještaj za Bosnu i Hercegovinu koji je obilovao kritikama, uz tek nekoliko pohvala vlastima na državnoj razini zbog usvajanja reformskih zakona i napretka na europskom putu. Secesionistočka politika RS-a predvođena SNSD-om i Miloradom Dodikom označena je kao ključni problem i destabilizirajući faktor u državi.

“Odluka Evropskog vijeća je politički opravdana. Građani se plaše rata, žele da žive u miru i stabilnosti. To može biti dobar početak i to nije još završen posao. Bosna i Hercegovina mora ubrzati reforme i provesti Mirovni sporazum. To je osnov na kojem radimo”, rekao je Schmidt.

Najveće prijetnje i potezi protivni Ustavu dolaze iz RS-a. Vlast ovog entiteta uporno narušava Dejtonski sporazum, potkopava institucije i prijeti destabilizaciji Bosne i Hercegovine, stoji u Schmidtovom izvještaju.

“Ovo antidejtonsko postupanje je prijetnja secesijom RS-a, to može donijeti teške posljedice za Bosnu i Hercegovinu i za region. Mi u međunarodnoj zajednici moramo pratiti šta se dešava i zajednički djelovati. Sigurnosna situacija se ne može smatrati nestabilnom, ali je dosta krhka i mogla bi se pogoršati”, istakao je Schmidt.

Iz zapaljive retorike i secesionističke politike proizlaze izazovi, prijetnje i opasne posljedice. Upozorava Schmidt:

“Izjednačavanje administrativne s međunarodnom granicom je nešto što se smatra prijetnjom. Imamo veliki pritisak na međunarodne organizacije jer se insistira na ukidanju Suda i Tužilaštva. Možemo izgubiti proces izbora sudija i tužilaca prema Zakonu o VSTV-u i nadam se da će nešto biti poduzeto.”

Izvještaj su, između ostalih, podržale SAD, Slovenija i Švicarska, kao i mandat visokog predstavnika. Sve ono što Kina i Rusija nisu. Žestoke kritike Izvještaja i najavljene rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici.

“Schmidt nema podršku konstitutivnih naroda, nema mandat Vijeća sigurnosti UN-a, a njegovo nezakonito djelovanje utječe na pogoršanje odnosa u BiH. Ne bi smio sjediti ovdje, diskreditira ovo tijelo”, rekao je Vasilij Nabenzja, ambasador Ruske federacije u Vijeću sigurnosti UN-a.

“Potpuno podržavamo visokog predstavnika i korištenje svih ovlasti, pa i bonskih dok se ne provede program 5+2. Korištenje bonskih ovlasti pomaže ovoj državi na napretku na EU putu. Brojni izazovi su pred ovom zemljom, uključujući secesionističku retoriku. Dodik pokušava potkopati državne institucije i redovno poziva na to. Njegova retorika prijeti miru i stabilnosti u regiji. Moramo se suprotstaviti tome”, poručio je Robert Wood, ambasador SAD-a u Vijeću sigurnosti UN-a.

No, Schmidtove kritike ovoga puta nisu bile upućene samo Miloradu Dodiku, problematičnim su ocijenjeni i svi oni koji stoje uz Dodika, poput lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, ali i predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.

Schmidtov istup, ali i upozorenja za „Slobodnu Bosnu“ komentirao je politolog i nezavisni konsultant Davor Gjenero.

-„Potkopavanje Dejtonskog sporazuma“ za što Putinov izaslanik u Ujedinjenim narodima kaže da može dovesti do „novog krvavog sukoba koji ugrožava stabilnost države“. Naravno, ugrožavanje Daytonskog sporazuma nije secesionistička retorika, nije blokiranje demokratskih procesa, nije beskonačna centralizacija i koncentracija vlasti u manjem entitetu, nego je to za Putinovog izaslanika „pokušaj da se provedu zapadnjačke ideje”, dakle „truli liberalizam”, ali i to što su „izabrani predstavnici i članovi njihovih obitelji pod sankcijama, čine da se stvara kriza.

Prijetnje Rusije Bosni i Hercegovini postaju sve otvorenije, sve je jasnije i očitije da Putinov totalitarni režim u Bosni vidi priliku za izazivanje kaosa, pa i ratnog sukoba, kojim bi pozornost svjetske javnosti preusmjerili s ruske opće invazije na Ukrajinu. I dok Putinov izaslanik prijeti ratom i grozi se demokracije u BiH, Visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt sve jasnije pokazuje kako su snažno pogriješili oni koji su ga optuživali da svojim postupcima i nametnutim zakonima pogoduje Draganu Čoviću i od njega stvara najmoćnijeg aktera u BiH.

Schmidt jasno pokazuje da razumije principe na kojima BiH može funkcionirati, da shvaća da je ona bitno više nego zbroj identiteta triju naroda koji ju pretežno čine. Shvaća i to da je kompromis jedini put usvajanja stabilnih politika, a razumije i to da je europska integracija model koji omogućuje prijelaz s igre nulte sume, na igru s pozitivnim rezultatom. Silno je važno da nastavlja politiku koju je njegov prethodnik Valentin Inzko oblikovao na samom kraju svog mandata, a odnosi se na zabranu negiranja zločina, uključujući i genocida, te veličanje ratnih zločinaca. Posve s pravom ovog puta na udaru Schmidtove kritike nije bio samo Dodik, nego  i Čović, a i predsjednik Milanović, jedan od najglasnijih prenositelja „narativa” (nediplomatski, brbljarija) totalitarnog režima Vladimira Putina.

I na kraju, nije slučajno da je u vrijeme dok je Bosna i Hercegovina bila tema sjednice Vijeća sigurnosti na kojoj su se suočili Schmidtov euorpeizam kao model izgradnje trajnog mira na kontinentu, i ratno-huškački diskurs Putinova izaslanika, predsjednik Srbije svoj stav jasno pokazao sudjelovanjem na nekom skupu u beogradskom Ruskom domu, naklapajući o „slobodarskim narodima” i povijesnom revizionizmu, kazao je Gjenero za „Slobodnu Bosnu“.

(M.I.)