Mada su mnogi kvazi analitičari predviđali haos u Evropi koji će nastati prestankom dotoka ruskog plina, desio se obrnuto: Evropa se nije smrzavala, plina ma dovoljno, ali po nešto višim cijenama, dok Rusija ima silnih problema s pronalaskom novog trzišta za plin koji čini okosnicu njenog izvoza i državnog budžeta.  

Agresija Rusije na Ukrajinu skupo je stajala moćni Gazprom, giganta koji je bio personifikacija snage i utjecaja Moskve na energetskom planu osobito kad je u pitanju Evropa. Ovaj ruski div izvjestio je početkom maja da je prošle godine poslovala s neto gubitkom od 6,9 milijardi dolara, zaključivši godinu u minusu prvi puta u više od 20 godina, izvještava Reuters.

Prihod od prodaje plina bio je dvostruko manji nego u 2022. godini, prenosi novinska agencija Tass.

Gazprom je stradao jer nije uspio namiriti gubitak evropskog tržišta. Velike su se nade polagale u izvoz u NR Kinu, ali Peking pristaje na prijateljstvo bez granica tako dugo dok mu donosi korist.

Plinovod Snaga Sibira bi tek trebao dostići puni godišnji kapacitet 38 milijardi kubnih metara krajem ove godine, a samo je Sjevernim tokom 1 u EU stizalo 55 milijardi. Oba sjeverna toka ne rade zbog obustave kupovine ruskog plina, ali i sabotaži na plinovodu.

Cijena plina koju plaća Kina niža je nego što je plaćala Evropa, a Rusija očekuje da će cijena plina za Kinu nastaviti postupno padati u sljedeće četiri godine.

Gazprom je 2018. godine u EU i druge zemlje, poput Turske, izvozio 200,8 milijardi kubnih metara. Stručnjak moskovskog Instituta za energetiku i financije Aleksej Belogorijev rekao je da bi Gazpromu bilo nemoguće ponovno stvoriti profitabilnost oslanjajući se isključivo na svoje plinsko poslovanje, piše Reuters. Kazao je da je strateški zaokret prema proizvodnji i izvozu amonijaka, metanola i drugih proizvoda za preradu plina za Gazprom moguć, ali da se to neće brzo isplatiti.

EU je djelovala brzo i namirila manjak plina koji je nastao odbacivanjem Gazproma, Norveška je uskočila, a Bloomberg i Le Monde navode da iz skandinavske zemlje sada dolazi 30% evropskih potreba plina.

Katar i SAD bi povećanim izvozom ukapljenog plina trebali dodatno omogućiti diversifikaciju tržišta EU.