Eventualno usvajanje rezolucije o genocidu u Jasenovcu moglo bi ugroziti put Crne Gore ka Evropskoj uniji, sužavajući manevarski prostor onim snagama u Crnoj Gori koje, pod plaštom borbe za ljudska prava ili jednakog tretmana zločina, pokušavaju da ispune agendu zvaničnog Beograda, koja podrazumijeva zaustavljanje ubrzanog članstva Crne Gore u EU – ocijenio je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring.

Vujović je, komentarišući predlaganje rezolucije o genocidu u Jasenovcu, rekao da je veoma dobro što je Hrvatska na to brzo i jasno odgovorila, te da Crna Gora ne treba da provocira sukobe sa svojim susjedima zbog interesa zvaničnog Beograda.

Istakao je da zvanični Beograd ne smije dozvoliti Crnoj Gori da uđe u Evropsku uniju prije nego što Srbija postane članica.

NIŠTA NOVO OD ZVANIČNOG BEOGRADA

"Svaki scenario u kojem Crna Gora ulazi u Evropsku uniju prije Srbije mora biti zaustavljen. Stoga je bilo za očekivati da će, kako se budemo približavali eventualnom pozitivnom ishodu, zvanični Beograd pojačati napore da izazove krizu koja bi spriječila takav scenario. Međutim, čak i ukoliko dobijemo pozitivan ishod, to ne znači da će prestati napori zvaničnog Beograda da spriječi okončanje pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom. Mislim da će ti napori biti sve intenzivniji", istakao je Vujović.

Prema njegovim riječima, čini se da je zvanični Beograd procijenio da je najefikasniji način da spriječi članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji po ubrzanoj proceduri da se Hrvatska dovoljno isprovocira da uloži veto na određene faze procesa pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji.

"Stoga ne čude provokacije poput pokušaja uklanjanja spomen-ploče u Morinju, zatim izjava članova Vlade vezanih za vlasništvo nad vojnim brodom ,,Jadran“, a sada i pitanje rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Pitanje je da li Crna Gora treba da ulazi u sukobe sa zvaničnim Zagrebom, rizikujući svoje interese da bi ispunjavala agendu zvaničnog Beograda. Ukoliko bi se tako nešto desilo, siguran sam da bi Hrvatska u nekom trenutku aktivirala druga pitanja ili uložila veto tokom neke faza u procesu pregovaranja", kazao je Vujović.

Poručio je da je jasno da Crna Gora ne treba da provocira sukobe sa svojim susjedima zbog interesa zvaničnog Beograda, koji su u totalnom sukobu sa interesima zvanične Podgorice.

"Stoga je dobro što je na vrijeme uočen taj scenario, i što je reakcija Hrvatske bila pravovremena. Bez obzira na to koliko se trudile prosrpske i proruske partije u Crnoj Gori, teško se može očekivati da Vlada Crne Gore uđe u konfrontaciju ne samo sa Hrvatskom, nego i sa Evropskom unijom i ugrozi šansu za dobijanje pozitivnog ishoda pregovora", kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, važno je naglasiti da je velika razlika između šanse koju je propustila vlada Dritana Abazovića i ove sadašnje šanse koju ima vlada Milojka Spajića.

"Kada se to dešavalo tokom potpisivanja Temeljnog ugovora, građani Crne Gore nisu vjerovali da je takvo očekivanje realno, poučeni iskustvom dugotrajnih pregovora sa Evropskom unijom. Međutim, sada je jasno ogromnoj većini u Crnoj Gori da Crna Gora ima realne šanse da okonča pregovore do sredine 2026. godine i da postane članica 2028. godine. Osim u slučaju da vlasti ne urade nešto što bi uništilo taj projekat. Puna odgovornost za eventualno propuštanje ove šanse nalazi se na vladajućoj koaliciji", kazao je Vujović.

Istakao je da su ohrabrujući i ispravni stavovi najveće opozicione partije, DPS-a, da će učiniti sve što može da se proces integracija ne bi ugrozio, što znači, kako je kazao, da vladajuća koalicija može računati na podršku opozicije, što je rijedak slučaj u tranzicionim zemljama, a posebno na Zapadnom Balkanu.

"Ukoliko bi se desilo da zbog nečije neodgovornosti ili nelojalnosti državi Crnoj Gori dođe do ugrožavanja procesa pridruživanja, odgovornost će biti ne samo na premijeru Spajiću, nego i na svima koji čine vladajuću koaliciju. Građani Crne Gore ne smiju dozvoliti da vlasti propuste ovu šansu. Ako sada ne iskoristimo priliku, ko zna kada ćemo dobiti sličnu. Proces evropskih integracija za Crnu Goru, ako bismo propustili ovu šansu, toliko bi se prolongirao da bi se izgubio njegov smisao. Svi sada moraju dati svoj doprinos kako bi Crna Gora iskoristila ovu šansu i postala članica Evropske unije do 2028. godine",  kazao je Vujović.

MOTIVI SPAJIĆEVE VLADE

Komentarišući amandmane Vlade na rezoluciju o genocidu u Srebrenici i zašto ih je Vlada podnijela, Vujović je kazao da je Vladi osnovna motivacija bila da se smanji pritisak kojem je bila izložena od zvaničnog Beograda i njegovih saveznika u Crnoj Gori, a u isto vrijeme i koalicionih partnera.

"Međutim, ono što se kasnije desilo jeste da je Vlada Crne Gore, kroz amandmansko djelovanje, preuzela mnogo veću odgovornost za tekst rezolucije nego da se zadržala na samom glasanju za njeno usvajanje. U komunikaciji sa zapadnim partnerima, crnogorski predstavnici su jasno isticali da u rezoluciji nema ništa sporno, osim što je potrebno pojasniti da nijedan narod ne može biti kolektivno odgovoran za genocid. Moj je utisak da se u pokušaju da se pobjegne od odgovornosti i umanji značaj samog čina podrške ovoj inicijativi otišlo u drugu krajnost. Od podržavaoca postali smo aktivni kreator rezolucije i njen promoter", istakao je Vujović.

Kazao je da je ovim potezom Crna Gora dala doprinos promovisanju rezolucije kod onih država članica UN koje su imale bojazan od njenog usvajanja.

"Amandmanskim djelovanjem, crnogorska vlada je ušla u debatu sa srpskom vladom i izbila im ključne argumente u kritici rezolucije. Stoga ne čudi da je efekat ove diplomatske aktivnosti umjesto smirivanja zvaničnog Beograda izazvao histeriju srpskog predsjednika, čije ispade prate režimski mediji u Srbiji. Ne ulazeći u motivaciju Vlade za pokretanje ovog procesa, smatram da će njegovi krajnji rezultati biti dobri za Crnu Goru, te predstavljaju otklon u odnosu na stavove zvaničnog Beograda", kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, Vlada je ovim potezom dovela u tešku poziciju partije nekadašnjeg DF-a, koje, kako je kazao, iako njihova vlada teško konfrontira sa njihovim mentorima u Beogradu, ne razmišljaju o napuštanju vladajuće koalicije.

Na pitanje kakve reakcije očekuje nakon eventualnog glasanja za rezoluciju, ako su već u najavi podrške stigle neprimjerene kritike zvaničnog Beograda i entiteta Republika Srpska, Vujović je kazao da ne očekuje da će burne reakcije zvaničnika iz Republike Srbije i Republike Srpske imati neki veći uticaj na političke odnose u Crnoj Gori.

"Jasno je da će to biti njihov veliki javni poraz i demonstracija nemoći srpskog predsjednika u Crnoj Gori", kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, Vučić nema puno opcija na raspolaganju.

"Najveći problem za Vučića i njegove napore da primora Spajića na odustajanje jeste nedostatak podrške nekadašnjih partija DF-a da idu do kraja, odnosno do obaranja Vlade. Njihove reakcije više liče na blef, nego na ozbiljan otpor. NSD i DNP nisu spremne, makar ne povodom ovog pitanja i ne u ovom trenutku, da napuste vlast. Stoga ne čudi da Mandić ima potrebu da u prisustvu Vučića i Dodika javno opravda odluku da neće napustiti vladajuću koaliciju ni po koju cijenu, pa ni cijenu da njihova vlada glasa da se u Srebrenici desio genocid", kazao je Vujović.

On je, na pitanje je li očekivao da Mandić neće uskratiti podršku Vladi koja glasa za rezoluciju o genocidu u Srebrenici, podsjetio da je nekadašnji DF dobio ogroman dio „kolača“ vlasti.

"Oni upravljaju ogromnim novčanim fondovima i preko njih je zaposlen veliki broj birača, te ne žele da rizikuju da ishitrenim potezom sve to izgube. Kao u slučaju svake vladajuće partije, nakon dolaska na vlast, programska veza sa biračima sve više blijedi, a klijentelistička sve više jača. U DF-u su svjesni da odlaskom iz vlasti rizikuju da ostanu dugo van nje. Stoga su spremni na mnoge ustupke kako ne bi bili dovedeni u situaciju da se nađu van vlast", kazao je Vujović.