Brojni građani Sarajeva okupili su se danas u sarajevskoj Vijećnici odakle uživo prate sjednicu Generalne skupštine Ujedinjenih naroda (GSUN) na kojoj se razmatra usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici.

U organizaciji Grada Sarajeva i na poziv gradonačelnice Benjamine Karić u svečanom salonu Vijećnice danas je organizirano javno praćenje sjednice GSUN-a. Među prisutnima u Vijećnici, uz Kariću, između ostalih je i ambasador Palestine u Bosni i Hercegovini Rezeq Namoora. Građanima je na ulazu u salon dijeljen "Cvijet Srebrenice", simbol stradanja srebreničkih civila.

Autori rezolucije, osim Bosne i Hercegovine, su Ruanda i Njemačka. Uz zemlje autore rezoluciju je kosponzoriralo još 38 zemalja koje navode kako usvajanje ovog dokumenta predstavlja ključnu priliku za ujedinjenje u odavanju počasti žrtvama i priznavanju ključne uloge međunarodnih sudova u priznavanju genocida u Srebrenici.

Finalni nacrt rezolucije koji je danas pred Generalnom skupštinom UN-a ima sedam tačaka, kojima se između ostalog odlučuje da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici, te se bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici, kao i postupke koji veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida od strane međunarodnih sudova, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici.

Udruženja žrtava iz Bosne i Hercegovine pozvala su sve države članice Ujedinjenih nacija da daju glas rezoluciji o Srebrenici.

"Rezolucija je dug prema žrtvama i satisfakcija majkama za bol koju nose skoro 30 godina. Rezolucija je i putokaz za budućnost kako se nikada i nikom ne bi ponovila Srebrenica. Budite na strani čovječnosti i podržite rezoluciju", kaže se u pozivu za glasanje koji su potpisali predstavnici Udruženja Pokret "Majke enklave Srebrenica i Žepa“, Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Udruženje "Žena Podrinja", Udruženje “Srebreničke majke“ i Udruženje “Žene Srebrenice“.

Inicijativa o rezoluciji o Srebrenici pokrenula je snažnu kampanju protiv njenog usvajanja koju je predvodio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uz podršku čelnika bh. entiteta Republika Srpska, predvođenih Miloradom Dodikom.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koji je osnovao UN, kroz niz sudskih postupaka i presuda utvrdio je da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka. Pred MKSJ-om je zbog genocida i drugih zločina u Srebrenici osuđeno je 18 osoba, koje su dobile pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora. Među njima su i predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i glavnokomandujući Vojske RS-a general Ratko Mladić.

Osim toga, Sud BiH je za genocid osudio 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora, dok je za druge zločine počinjene u Srebrenici osuđeno još 14 osoba na 223 godine zatvora, navodi Anadolija.

U Srbiji je osuđeno pet osoba na ukupno 68 godina zatvora za zločine u Srebrenici, od kojih su četvorica bivših pripadnika jedinice "Škorpioni", zbog ubistva Srebreničana u Trnovu, a dvojica bivših pripadnika ove jedinice su u Hrvatskoj osuđeni na 30 godina zatvora.