Hoće li, osim na simboličkoj razini, Rezolucija o genocidu u Srebrenici, koju je u četvrtak izglasala Opća skupština UN-a, donijeti išta drugo?

Naime, tom se Rezolucijom, za koju su glasale 84 države naspram 19 usprotivljenih i čak 68 suzdržanih, podsjeća na genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine te poziva na uspostavu 11. srpnja kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve tog zločina.

Rezolucija također osuđuje poricanje genocida kao povijesnog događaja te veličanje onih koje su međunarodni kazneni sudovi osudili za ratne zločine.

“Sada će se dogoditi puno toga”

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić ne smatra da je Rezolucija donesena 29 godina nakon genocida u Srebrenici zakašnjela niti da će njen učinak biti tek simboličke naravi. 

“Kad god da je donesena, bitno da je donesena. A što se tiče njene uloge, ona nije nevažna kako je ljudi možda shvaćaju. Nije da se sada ništa neće dogoditi. Dogodit će se puno toga. Na mnogo mjesta spominjat će se taj datum jer ovo sad praktički znači uspostavu međunarodnog dana sjećanja na taj genocid. Mi često imamo razne međunarodne dane koji se probijaju u javni prostor, pogotovo u školske sustave. Ljudi će sada biti upoznati s tim događajem, u školama će se predavati o tome. Neće se tamo čitati Rezolucija, nego će se govoriti o konkretnim događajima. Taj dio sigurno najviše boli one koji su se protivili Rezoluciji, u prvom redu Srbiju i Republiku Srpsku”, kazao je Avdagić za N1 televiziju.

“Vučić je opet režirao savršenu tragediju”

U Srbiji su nakon usvajanja Rezolucije oslobodile se podvojene emocije: bijes zbog samog njenog donošenja i likovanje jer je matematički broj zemalja koje su bile za Rezoluciju bio manji od onih koje su glasale protiv i bile suzdržane. Avdagić kaže da je sve to u skladu s javnim narativom u Srbiji.

“Vrlo lako čita se ta Vučićeva teatrologija. Ako poznajete njegov “redateljski opus” onda točno znate što možete očekivati, koje će se teme dramatizirati. Nažalost, to nije dobro za Srbiju. Ne mislim pritom na političku elitu, nego na samu državu, na mjesto u političkom međuprosotru u kojem se zarobila i ne ide naprijed, nego ostaje u povijesti. To nije dobro, pogotovo u smislu puta Srbije u Europsku uniju koji je, recimo to bez okolišanja – zaustavljen. Tužno je kad se netko u jednoj državi nada padu međunarodnog poretka samo da bi pokazao kako je u pravu. Jedino tako čitam između redaka tu Vučićevu i vučićevsku politiku – nek’ sve propadne, a mi ćemo biti u pravu. Mislim da je Vučić i ovoga puta režirao jednu savršenu tragediju”, ističe.

“Stav Mađarske ne iznenađuje”

U oči je upalo i to da je Mađarska bila jedina članica Europske unije koja je glasala protiv donošenja Rezolucije, dok su Grčka i Slovačka bile suzdržane. Avdagića smo pitali kako je moguće strašnom zločinu i tisućama ubijenih pretpostaviti oportune (geo)političke interese.

“Što se tiče Mađarske, to ne iznenađuje. I prije ovoga mislio sam da će u najmanju ruku biti suzdržani. Oni su već odavno pokazali kako se ravnaju svojim interesima pa su i na ovo gledali vrlo oportuno. Njih u ovom kontekstu to ne košta apsolutno ništa, ali imaju određene dobiti u kontekstu odnosa sa susjedima”, smatra Avdagić.

“Nema interpretacija, imamo presudu za genocid”

Na koncu je ustvrdio da ništa u Rezoluciji o genocidu u Srebrenici nije sporno.

“Genocid je škakljiva tema jer je stvar dojma povjesničara oko brojki – trebaju li za genocid milijuni ili stotine tisuća žrtava, je li dovoljno i nekoliko tisuća žrtava ili je dovoljna samo namjera… Uvijek su to interpretacije. Međutim, u ovom slučaju imamo presudu, nema interpretacija. Pravomoćno je presuđeno da se radi o genocidu. Točka”, zaključio je Avdagić.

Podsjetimo, genocid u Srebrenici dogodio se tijekom sedam dana srpnja 1995. godine kada su pripadnici Vojske Republike Srpske i specijalne paravojne postrojbe Škorpioni iz Srbije ubili najmanje 8372 Bošnjaka iz srebreničke enklave. Među njima su bili dječaci i muškarci u dobi od 13 do 77 godina.