Eskalacija nasilja u sukobima razorenoj mijanmarskoj državi Rakhine natjerala je još 45.000 manjinskih Rohinja na bijeg, upozoravaju Ujedinjene nacije, u jeku navoda o odsjecanju glava, ubistvima i spaljivanju imovine.

Sukobi potresaju državu Rakhine otkako su pobunjenici Armije Arakan (AA) napali snage vladajuće vojne vlade u novembru, okončavši tako prekid vatre koji se uglavnom održao od vojnog udara 2021. Borbe su u nezavidnoj poziciji ostavile muslimansku manjinsku grupu, koju većinsko budističko stanovništvo – bilo s vladine ili pobunjeničke strane – već dugo vremena smatra autsajderima.

AA kaže da se bori za veću autonomiju za etničku populaciju Rakhine u državi, koja je također dom za oko 600.000 pripadnika progonjene muslimanske manjine Rohinja, koji su odlučili ostati u zemlji.

Više od milion Rohinja našlo je utočište u susjednom Bangladešu nakon što su pobjegli iz Rakhinea, uključujući stotine hiljada 2017. tokom ranijeg vojnog gušenja koji je sada predmet sudskog postupka Ujedinjenih nacija za genocid.

Glasnogovornica Ureda UN-a za ljudska prava Elizabeth Throssell rekla je u petak novinarima u Ženevi da su deseci hiljada civila raseljeni posljednjih dana zbog borbi u mjestima Buthidaung i Maungdaw.

“Procjenjuje se da je 45.000 Rohinja navodno pobjeglo u područje na rijeci Naf u blizini granice s Bangladešom, tražeći zaštitu”, rekla je, pozivajući na zaštitu civila u skladu s međunarodnim pravom.

Visoki predstavnik UN-a za ljudska prava Volker Turk pozvao je Bangladeš i druge zemlje “da pruže učinkovitu zaštitu onima koji je traže, u skladu s međunarodnim pravom, te da osiguraju međunarodnu solidarnost s Bangladešom u zbrinjavanju Rohinja izbjeglica u Mijanmaru”.

Ali, novinar Al Jazeere Tanvir Chowdhury, koji je izvještavao iz Cox's Bazara u Bangladešu, rekao je da s više od milion Rohinja već u zemlji, vlada nije bila voljna primiti više, pa su tako nove izbjeglice ostale zaglavljene na mijanmarskoj strani granice.

"Odsjecanja glava"

James Rodehaver, voditelj mijanmarskog tima ureda za ljudska prava, opisao je užasavajuću situaciju iz koje su mnogi bježali.

Kaže da je njegov tim primio svjedočanstva i vidio satelitske slike, online videozapise i slike koji pokazuju da je grad Buthidaung “u velikoj mjeri spaljen”.

“Primili smo informacije koje pokazuju da je spaljivanje zaista počelo 17. maja … dva dana nakon što se vojska povukla iz grada … a vojska Arakana je tvrdila da je preuzela punu kontrolu nad selom.”

Jedan preživjeli opisao je kako je vidio desetke mrtvih tijela dok je bježao iz Buthidaunga, dok je drugi rekao da je bio među desecima hiljada koji su pobjegli iz grada da bi ih onda blokirala Arakanska vojska na putu zapadno prema gradu Maungdaw.

Drugi preživjeli također su rekli da su ih pripadnici AA-a zlostavljali i iznuđivali od njih novac dok su pokušavali doći do sela u kojima žive Rohinje, južno od grada.

U sedmicama koje su prethodile paljenju Buthidaunga, Rodehaver kaže da je ured za ljudska prava dokumentovao ponovne napade na Rohinja civile od strane AA-a i vojske u sjevernom Rakhineu, uključujući i zračne napade.

Tim je dokumentovao “najmanje četiri slučaja odsjecanja glava”, rekao je, dodajući da su s visokim pouzdanošću utvrdili da ih je izvela AA.

Bilo je i prijašnjih optužbi da se Rohinje koriste kao živi štit.

Al Jazeerin Chowdhury rekao je da su Rohinje “uhvaćene u sredini”.

“Oni su u neizvjesnoj situaciji”, rekao je, dodajući da su mu Rohinja izbjeglice koje su pobjegle iz Mjanmara rekle da ih i AA i vojska pokušavaju regrutovati za borbu.

“Prijeti im se da će njihova sela biti spaljena ako se ne pridruže”, rekao je.