Piše: Jeremy Bowen / BBC

Ljeto u Ukrajini tek počinje, a izgleda opasno. Harkiv, drugi grad u zemlji, visoko na sjeveroistoku zemlje blizu Rusije, nezaštićen je od zračnih napada. Dvije navođene bombe uništile su DIY samoposlugu i vrtni centar u subotu poslijepodne kada je bio prepun kupaca.

Dok je zgrada gorjela, šireći crni dim po Harkivu, Andrii Kudenov, upravitelj jedne od brojnih trgovina u trgovačkom centru, gledao je u očaju.

“Rusi žele sve spaliti. Ali nećemo odustati. Mnogo je ljudi bilo unutra jer je sada toplo i počela je sezona vrtlarstva. U radnji je bilo zemlje i biljaka."

Andrii je izvadio mobitel i pregledao fotografije supertrgovine prije napada.

“Pogledajte kakvo smo prekrasno cvijeće ovdje imali. I nijednog vojnog lica, svi su bili civili.”

Desetine su povrijeđene, a potvrđeno je da je najmanje 15 ljudi poginulo, dok ostala tijela još treba pronaći.

U svakom ratu civili pokušavaju sačuvati tragove svojih starih života. Dok je vrtni centar gorio, parovi su šetali svoje pse. Na veličanstvenim trgovima u centru Harkiva kafići su bili otvoreni, ignorirajući sirene za zračnu uzbunu i upozorenja na mobilnim aplikacijama.

Na stepenicama operne kuće tinejdžeri su vježbali skokove na svojim skejtbordovima, a djevojke su svojim telefonima snimale TikTok plesove. Unutar opere, u dubokom betonskom podrumu, orkestar je vježbao za muzički festival koji uprkos ratu nije prekinuo. Njihova stoička pribranost ne može prikriti činjenicu da je Ukrajina u najgoroj krizi od prvih nekoliko mjeseci nakon ruske invazije punog obima prije više od dvije godine.

Napad na vrtni centar bio je jedan od mnogih napada ovdje na sjeveroistoku, kao i na istočnom frontu, te južnom u blizini Hersona.

Kapacitet Ukrajine da se odbrani ovisi o drugima, o odlukama njenih zapadnih saveznika koje oblikuju događaje ovdje u Harkovu i drugim gradovima, i duž više od 1000 kilometara fronta.

Foto: Getty Images

Drugi strateški faktor koji mijenja tok rata je sposobnost Rusije da uči i prilagođava se na bojnom polju. Konfiguriraju napade kako bi iskoristili ukrajinsku slabost, posebno u protivzračnoj odbrani. Njene tvornice proizvode više oružja i municije nego što mnogo veće i naprednije zapadne ekonomije rade za Ukrajinu.

Nade u prvoj godini borbi da bi Rusija mogla biti potisnuta pretvorile su se u sumornu borbu da se zaustavi njeno napredovanje dublje u zemlju. U trećoj godini rata ne nazire se kraj.

Kraj početka?

Ruski predsjednik Vladimir Putin očekivao je brzu pobjedu kada je naredio potpunu invaziju u februaru 2022. godine. Isto je učinio i NATO, predvođen Sjedinjenim Državama. Predsjednik Volodimir Zelenski odbio je njihovu ponudu za evakuaciju.

I Kremlj i Pentagon i ostala ministarstva odbrane NATO-a očekivali su da će Rusija dovršiti posao koji je započela 2014., kada je okupirala i pripojila Krimski poluotok i orkestrirala pobjedu separatista u istočnim pokrajinama Donjeck i Luhansk.

Ukrajinske oružane snage poboljšale su se u odnosu na tužan rezultat 2014. godine, ali nakon uspješne intervencije u ratu u Siriji, Rusija je jednostavno izgledala prejako.

Predviđanje kada su ruske trupe nahrupile u Ukrajinu u februaru 2022. bilo je da bi najbolja šansa Ukrajine za nastavak borbe bila organiziranje pobune koju bi naoružavao NATO.

Rusija je zauzela duboki dio ukrajinskog teritorija, "kopneni most" za povezivanje Donbasa na istoku s Krimom na jugu. Ali njen pokušaj zauzimanja Kijeva bio je ponižavajući fijasko za predsjednika Putina. Do kraja marta 2022. izgubljena je bitka za glavni grad i Kremlj je povukao svoje trupe.

Foto: Getty Images

NATO je priznao da se Ukrajina može boriti. Pokazala se kao neočekivano koristan saveznik, vrijedan veće podrške, pružajući dobrodošao niz novih opcija u sve većem sukobu s Putinovom Rusijom. Polako je Ukrajini slano sve moćnije oružje. Prevladavanje suzdržanosti američkog predsjednika Joea Bidena i dalje je bolan proces. Bojao se trećeg svjetskog rata ako SAD i NATO interveniraju s vlastitim trupama, ili čak ako opskrbe Ukrajinu svojom najsavremenijom vojnom tehnologijom.

Predsjednika Bidena su uvjerili da dopusti isporuku starijih američkih udarnih aviona F-16 koje su zračne snage NATO-a povukle iz upotrebe. Još nisu raspoređeni u borbi, što ruskim zračnim snagama daje više prostora za napad.

Većina zapadnih analitičara smatra da predsjednik Putin blefira kada zvecka nuklearnim oružjem. Kina, ključni saveznik Rusije, jasno je dala do znanja da ne želi nikakvu upotrebu nuklearnog oružja. Posljednje što im treba je utrka u nuklearnom naoružanju u istočnoj Aziji.

U zapadnom taboru, Japan i Južna Koreja, ako se osjete dovoljno ugroženima da promijene svoju politiku, obje imaju tehnološki kapacitet za izradu nuklearnog oružja.

Joe Biden ipak ne želi nazvati Vladimira Putina bleferom. SAD nastavlja nametati ograničenja na korištenje oružanih sistema koje isporučuje, zabranjujući Ukrajincima da gađaju ciljeve unutar Rusije. Predsjednik Zelenski vjeruje da mu zapadnjaci čvrsto vežu jednu ruku na leđima i zahtijevae da se to promijeni.

Ali do prošlog ljeta okupljene su impresivne snage uključujući flotu modernih zapadnjačkih tenkova i oklopnih vozila, a NATO je obučavao hiljade vojnika na poligonima od Baltika do Yorkshirea. Plan je bio pokrenuti ofanzivu koja bi probila ruske linije, prekinuvši vezu između Donbasa i Krima. Nije uspjelo. Ruska odbrana bila je prejaka, a bez zračne zaštite pokušaj vođenja koordiniranog "sveoružanog" rata u stilu NATO-a bio je osuđen na propast.

Urođena slabost Ukrajine je da ovisi o drugima u pogledu finansiranja i oružja. Suočava se s neprijateljem koji većinu svog oružja pravi i ima mnogo više ljudi. Ruska populacija od više od 140 miliona je oko tri i pol puta veća od Ukrajine. To je važno u ratu u kojem se u borbi broje desetine hiljada mrtvih.

Ilustracija: BBC

U SAD-u se umiješala domaća politika. Zahtjev Joea Bidena za "sigurnosnim dodatkom" koji je uključivao 60 milijardi dolara za Ukrajinu zadržavan je u Kongresu SAD-a mjesecima, uglavnom od strane pristaša Donalda Trumpa koji su željeli novac za rješavanje problema bliže kući, posebno ilegalne imigracije preko južne granice s Meksikom.

Dodatak je tek 24. aprila potpisao predsjednik Biden. Čak će i značajnim logističkim sposobnostima američke vojske trebati mjeseci da popune ukrajinske arsenale, u vrijeme kada Moskva proizvodi oružje i granate što brže može, u privredi redizajniranoj za dugi rat.

“Ovo je proizvodni rat”, prema riječima visokog zvaničnika u sjedištu NATO-a u Belgiji. “Rusija nas nadmašuje u onim stvarima za koje znamo da Ukrajini trebaju.”

Zapadne sankcije nisu uspjele osakatiti rusku privredu. Pronašla je nova tržišta za svoju naftu i plin. Rusija kupuje dronove od Irana i municiju od Sjeverne Koreje. Kina, vjeruje NATO, ne pruža izravno smrtonosnu pomoć, ali pomaže Rusiji na druge načine.

"Nema sumnje da Kina materijalno pridonosi ruskim ratnim naporima", rekao je visoki zvaničnik NATO-a. "To je ponovna izgradnja odbrambene industrijske baze, što čini stvarnu razliku."

"Mašine i mikroelektronika dolaze iz Kine i idu izravno u jačanje odbrambene industrije, tako da proizvode više tenkova i projektila. Jedna od ogromnih geostrateških implikacija promjenjivih odnosa između Kine i Rusije je da Kina više nikada neće biti mlađi partner", dodao je. 

Pogranične zemlje

Dječji vrtić je gorio kada se Vika Pisna dovezla niz makadamsku cestu u zaselak Yurchenkove, sjeveroistočno od grada Harkiva i dovoljno blizu ruske granice da se osjećala vrlo opasno.

Vika, koja je psihologinja, sa grupom "Proliska" provela je godinu dana idući u sela na prvoj liniji kojima prijeti Rusija kako bi evakuirala civile. U vrtiću nije bilo djece. Yurchenkove, kao i sva pogranična sela, imala je samo nekoliko starijih ili nemoćnih civila.

Vrtić je sigurno napušten prije nekoliko mjeseci. Trava je zarasla preko tobogana i igračaka u zaraslom prednjem vrtu.

Muškarac na motociklu natovarenom posteljinom i nekoliko stvari, koji je izgledao kao da i on odlazi, rekao je da ne zna kako je požar izazvan, ali nije bila granata. Što god da je počelo, niko u napuštenom, zapuštenom selu nije pokušao ugasiti vatru koja je gorila i pucketala kroz drvene zidove vrtića i limeni krov.

Foto: BBC

Rusija je u ofanzivi u Harkovskoj oblasti, odnosno pokrajini, otkako su njene snage prešle granicu 10. maja. Predsjednik Putin rekao je da je plan bio uspostaviti tampon zonu, kako bi se zaštitili civili u Belgorodu, ruskom gradu s njihove strane granice, gdje Ukrajina, kako kaže, ubija civile.

Ofanziva proširuje aktivnu liniju fronta, prisiljavajući Ukrajinu da ojača sektor Harkova, ostavljajući rupe drugdje koje bi Rusija mogla pokušati iskoristiti.

Slijedili smo Viku i njezin minibus do graničnog područja, držeći se podalje od Vovčanska, pograničnog grada u središtu trenutnih borbi koji je pretvoren u ruševine. Čak i s udaljenosti od nekoliko milja, izgledao je kao paklena rupa, s ljutitim sivim oblacima i stupovima dima koji su se visoko uzdizali od niza velikih požara, a crni dim spiralno se vijugao u nebo od novih eksplozija.

Foto: BBC

Liubov, prva žena na Vikinom popisu, bila je spremna otići. Njen pas, vezan lancem u blizini svoje kućice u prednjem dvorištu, lajao je na strance dok joj je Vika pomagala iznijeti svoje stvari spakirane u nekoliko vrećica za kupovinu.

Pas se smirio dok ga je žena skidala s lanca i unosila u minibus.

"Potičem ih da povedu svoje ljubimce", rekla je Vika i dodala: “Kad izgubiš sve, imati kućnog ljubimca je utjeha.

“Duša me boli. Živim u ovoj kući više od 40 godina,” rekla je Liubov, potrpana u autobus sa svojim psom i prtljagom.

Na pitanje da li odlazila zbog granatiranja, kaže: "Naravno! Bilo je tako blizu, manje od 100 metara. Svi su mi prozori popucali.”

Foto: BBC

Vika nije mogla uvjeriti neke ljude koje je pozvala da se evakuiraju. Lupala je po čvrstim metalnim vratima. Jedna ga je starica otvorila.

"Dobar dan, jeste li vi Emma?", upitala Vika.

Kad su Emma i njezin suprug, negdje unutra, daleko od pogleda, odbili ići, Vika ih je pokušala uvjeriti: “Jučer je bilo granatiranje u vašoj blizini. Vrlo je opasno. Dovodite sebe u opasnost. Imamo volontere, koji će vam pomoći pri smještaju, pomoći će vam u prijavi za beneficije, lijekove i sve ostalo. Sve će biti besplatno. I imat ćete psihološku pomoć.”

"Hvala vam! Hvala ti na svemu, ali neću ići", odgovorila je starica. 

“Gledajte, evakuiramo ljude jer je kritičan trenutak. Ako želite, možete se vratiti. Ali sada je ovdje jako opasno, granatiraju se svakih sat-dva. Bolje je otići. Bit će još granatiranja i više pogodaka. Ovdje je opasno.”

"Znam.", odgovorila je. 

"Slobodno je! Dobit ćeš besplatan smještaj.'

“Neću ići.”, zaključila je starica i zatvorila vrata.

Štamparski stroj

Vreće sa tijelima iznosile su se ostataka goruće štamparije manje od sat vremena nakon što ju je Rusija pogodila serijom projektila popodne 23. maja. U napadu je ubijeno sedam osoba.

Ukrajina mora donijeti teške odluke o tome kako će rasporediti i koristiti svoju ograničenu protivzračnu odbranu. Projektili koji su pogodili štampariju nisu presretnuti. Ni ruski dron koji je djelovao iznad tvornice prije, nakon i tokom napada.

Foto: BBC

U dvorištu, dok su vatrogasci ulazili u zgradu kako bi ugasili požar i tražili još tijela, Volodymyr Tymoshko, šef policije Harkovske oblasti, jedva je mogao obuzdati svoj bijes:

“Sve su rakete pogodile svoju metu. Nisu oboreni. Zašto? Jer vrijeme dolaska projektila iz regije Belgorod je otprilike 40 sekundi. Te rakete može oboriti samo PZO sistem Patriot, kojeg mi ovdje nemamo.”

Rusiju je nazvao “podcarstvom vandala i orka... stalnim zlom”.

Foto: BBC

Nekoliko dana kasnije Olena Lupak, jedna od radnica štamparije, još uvijek je bila na liječenju u bolnici od rana. Veći dio njene kože prekriven je ranama od gelera i eksplozije, a kosa joj je bila spaljena.

Olena vjeruje da su joj život spasile palete tiskanog papira koje su najviše podnijele eksploziju. Bila je emotivna, jecala je pa se pokušavala nasmiješiti, istraumatizirana svime što joj se dogodilo.

“Uopće se ničega nisam bojala, ali sada se čak bojim biti u Harkivu. I dalje se nadam da Rusija nije teroristička država i da su napadali samo vojne ciljeve, ali su pogodili civile.”

“Zahvaljujem Sjedinjenim Državama što su nam pomogle. Zahvalan sam Njemačkoj i svim zemljama svijeta na onome što su učinile. Ali mi smo bespomoćni i nemamo ništa. Toliko patimo... ne možemo se obraniti.”

Dugi rat

Ukrajina ne stoji tako loše kao što se boji Olena Lupak, iako je razumljivo da se tako osjećate u Harkivu ovog mjeseca. Ranjenici iz vrtnog centra, koji su ležali u bolničkim krevetima smrskanih udova, bili su jednako uplašeni.

"Iskreno, ne znam što će se dogoditi", rekao je Vitalii čije su noge bile zgnječene stropom dok se urušavao. “Volio bih da to uskoro završi, ali ne znam kako.”

Oleksandr je u krevetu nasuprot rekao da Ukrajina ne može sklopiti dogovor s Rusijom. Gadno je pao dok je bježao od vatre kroz prozor na drugom spratu.

“Mislim da ih moramo pobijediti. Došli su ovdje s lošim namjerama", kazao je.

Redovi za prijavu u vojsku i teritorijalnu odbranu na početku rata davno su prošli. Mnogi u tom prvom valu dobrovoljaca su mrtvi ili previše slomljeni svojim ranama da bi se borili.

Ukrajina se sve više trudi regrutirati i regrutirati mlađe muškarce. Većina njihovih boraca na prvoj crti su srednjih godina i iscrpljeni. Ukrajinski generali ne rasipaju živote na način na koji to čini Rusija. Ali još uvijek trpe značajan broj mrtvih i ranjenih, u razmjerima koje je predsjednik Zelenski samo nagovijestio.

Foto: Getty Images

Europski saveznici Ukrajine pokušavaju, s različitim stepenom uspjeha, ponuditi veću podršku. Novi američki paket vojne pomoći učinit će razliku kada stigne. To znači da se Ukrajina može nastaviti boriti. Neće dobiti rat, a bit će i posljednji prije američkih predsjedničkih izbora u novembru. Ako Donald Trump pobijedi, niko ne zna hoće li se zalagati kao Joe Biden da pomogne Ukrajini.

Ukrajina također pomaže sama sebi, uvodeći nove oblike ratovanja dronovima. Pomorski dronovi, čamci bez posade napunjeni eksplozivom, potopili su ruske ratne brodove i ponovno otvorili izvozne rute kroz Crno more.

Zamah u dugim ratovima pomiče se naprijed-nazad. Sada Rusija snažno gura jer osjeća da ima priliku prije nego Ukrajina dobije svoje novo oružje.

Jedno veliko pitanje ovog opasnog ljeta je mogu li veličina, težina i upornost Rusije nanijeti Ukrajini poraz na bojnom polju koji će promijeniti stratešku jednačinu u ovom ratu.

Ukrajina i njezini saveznici vjeruju da Rusija nema borbenu moć učiniti više od zauzimanja ograničenog teritorija uz visoku cijenu u ljudstvu i materijalu.

Ali sjetite se godinu dana unatrag, u vrijeme kada su nade bile velike – prevelike – za ukrajinsku ljetnu ofanzivu. Rusija je sada jača, a bez kvalitativne promjene u korist Ukrajine, Moskva će učiniti sve što može da se dublje uvuče u ovaj rat.

(Priredio: Samir Begović)