PLan ruskog predsjednika Vladimira Putina za prekid vatre duž trenutne crte ratišta u Ukrajini odmah je odbačen u Kijevu.

Kada bi rat završio danas, Ukrajinci bi riskirali gubitak oko četvrtine svog međunarodno priznatog teritorija, tvrdi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, piše Newsweek.

Odbačen Putinov plan za primirje

Situacija na prvoj crti fronte je promjenjiva, s različitim procjenama ukupnog ukrajinskog teritorija koji kontrolira Rusija. Zelenski je u februaru rekao da Moskva drži 26 posto ukrajinskog teritorija, a taj omjer je sada i veći s obzirom na uspjeh ruskih proljetnih ofenziva na istoku, u Donjeckoj i Luhanskoj oblasti, te nedavne proboje u sjeveroistočnoj regiji Harkiv.

Nezavisne procjene ranije ove godine općenito su bile povoljnije za Ukrajinu, a većina njih smatra da Rusija kontrolira manje od 20 posto ukrajinskog teritorija. To je veliko smanjenje u odnosu na početak ruske agresije, kada je Rusija u proljetnim mjesecima 2022. strahovitom brzinom napredovala u Ukrajini, da bi povlačenje iz okolice Kijeva te ukrajinske protuofanzive u Harkivu i Hersonu ipak olakšali situaciju.

Rusija duboko ušla u sve četiri anektirane regije

Međutim, Moskva još uvijek drži značajne dijelove istoka i juga zemlje. Ruske trupe sada su angažirane u višesmjernoj ofanzivi s namjerom da dovrše zauzimanje četiriju ukrajinskih regija, Donjecka, Luhanska, Zaporižje i Hersona, koje je Putin anektirao i proglasio dijelovima Rusije u septembru 2022.

Kremlj također kontrolira poluotok Krim, koji je okupirao 2014. kao reakciju na revoluciju na Majdanu. Kijev je obećao osloboditi kompletan teritorij prema priznatim granicama iz 1991. godine.

Trenutna situacija svakako nije povoljna za Ukrajinu, a primirje u ovom trenutku značilo bi priznanje dosadašnjih ruskih napredovanja. Iako Rusi nijednu anektiranu regiju nisu osvojili u potpunosti, u sve četiri ostvarili su osjetne proboje, ponajviše u Luhansku i Donjecku, ali i u Hersonu te Zaporižji. Uz to, imaju otvoren koridor do Krima, što je jedan od strateških Putinovih ciljeva.

Minski sporazumi dalek san

Pregovaračka pozicija Ukrajine time je svakako teža. Minski sporazumi koji su ugrubo predviđali prihvaćanje stanja između 2014. i 2022. (Krim te dijelovi Donjecka i Luhanska pod ruskom kontrolom) uz ukrajinsku vojnu neutralnost sada se čine kao daleki san. Prilika za implementaciju tih pregovora bila je u junu 2022., no tada je Zelenski pod pritiskom Zapada odustao od toga. Pitanje je naravno i bi li ti pregovori završili uspješno jer na stolu nije bilo samo pitanje teritorija već i budućih sigurnosnih aranžmana (Ukrajina i NATO), jamstva mira te reakcija u slučaju nekog budućeg sukoba.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, moguće je i da do 11 miliona Ukrajinaca živi pod okupacijom. Druge su procjene nešto optimističnije, ali također govore o najmanje pet miliona Ukrajinaca u područjima pod kontrolom Rusije, dok su milioni ilegalno deportirani u Rusiju ili su pobjegli iz svojih domova.

Oleksandr Merežko, član ukrajinskog parlamenta i predsjedavajući vanjskopolitičkog odbora tog tijela, odbacio je Putinov mirovni prijedlog o kojem se govorilo proteklih sedmica.

"Rusiji treba predah da bi opet napala"

Kremlju je, kaže Merežko, "potreban predah od nekoliko godina, kako bi modernizirao vojsku i nastavio agresiju na Ukrajinu i Zapad".

"Putin vidi da Ukrajina počinje dobivati ​​ozbiljnu vojnu pomoć od SAD-a, a Rusija će pretrpjeti više gubitaka", rekao je Merežko. "Čini se da se Putin boji da će dugotrajni rat izazvati više nezadovoljstva njegovom politikom među ruskom elitom i u vojsci", tvrdi.

Svaki mirovni prijedlog bit će nemoguć, dodao je Merežko, dok Kremlj i dalje polaže pravo na djelomično okupirane regije. "Putin je sebe doveo u slijepu ulicu uključivanjem nekoliko ukrajinskih oblasti u ruski ustav", rekao je. "To znači da će on ionako nastaviti rat prije ili kasnije", uvjeren je.

Ukrajinske i ruske pozicije nikad dalje. Problem je što Rusi žele i Herson i Zaporižju

Relativno mali broj Ukrajinaca podržava mir duž trenutne crte bojišnice unatoč napetostima, velikom broju žrtava i ogromnim troškovima nakon više od dvije godine ruske agresije. 68 posto Ukrajinaca smatra da treba nastaviti s borbama i odbranom zemlje, dok bi 24 posto njih započelo s mirovnim pregovorima.

Pavel Luzin, ruski vojni analitičar i gostujući profesor na američkom sveučilištu u Massachusettsu, rekao je prošli mjesec da moskovske snage "trebaju predah, ali one neće okončati rat".

"Zasad žele osvojiti barem Donjeck i Luhansk", tvrdi. "Problem je u tome što Kremlj smatra regije Herson i Zaporižju također teritorijem Rusije, što itekako otežava mogućnost za pokretanje mirovnih pregovora", kaže Luzin.

U svakom slučaju, promatrajući trenutno stanje na liniji bojišta, čini se da su ukrajinske i ruske pozicije prema scenariju završetka rata najdalje još od početka ruske agresije. Najvećem sukobu na tlu Evrope od kraja Drugog svjetskog rata ne nazire se kraj.