Institucije Bosne i Hercegovine godišnje izdvajaju milione maraka za usluge avioprevoza. Samo za posljednje dvije godine, troškovi za aviokarte su iznosili blizu 7 miliona maraka. Dok su u prošloj godini bili za oko 20 posto veći u odnosu na godinu ranije. Gdje lete bh. političari i po kojoj cijeni? 

U državi u kojoj je više gladnih nego sitih, gdje je i rast minimalne plate sporan, a penzije se povećavaju za svega koju marku, najviše je letača. Na to ukazuje revizorski izvještaj institucija BiH koji se bavio nabavkom aviokarata. Zanimljivo je da je MVP, kome je najveća zadaća da putuje, na trećem mjestu, dok najviše putuju zaposleni u Ministarstvu odbrane BiH. Putovalo se širom svijeta, ali najviše u Brisel, Luksemburg i Beč i karte su se nabavljale najčešće pred polazak, zbog čega su dosegle cijene do 2000 maraka. Upravo na to su najviše ukazali revizori – da su se aviokarte često nabavljale pred samo putovanje, što ne osigurava ekonomično korištenje javnih sredstava. 

"Provedena revizija pokazuje da institucije iz uzorka ne osiguravaju blagovremene nabavke aviokarata i ne koriste pogodnosti tržišne konkurencije kako bi osigurali najbolju vrijednost za novac. Utvrđeno je korištenje uslova koji ograničavaju konkurenciju, a kriterijumi dodjele ugovora uvijek ne osiguravaju najbolju vrijednost za novac", naveli su revizori. 

Iz Komisije za finansije i budžet ukazuju da problem kod kupovine aviokarata postoji i on se ogleda u Zakonu o javnim nabavkama, na što su i revizori u izvještaju ukazali, te pozvali na izmjene ovog zakona. Trenutni zakon ne dozvoljava više ponuđača, već jednu turističku agenciju koja prođe na tenderu, što dovodi do toga da cijene karata imaju odstupanja od 15 posto. 

"Mi nerijetko kao parlamentarci, i ja osobno, nalazimo karte koje su mnogo povoljnije, pa onda našim službama kažemo da agencijama kažu da postoji povoljnija karta. Nekada se i naši sekretari bave tim iako to nije njihov posao. Dakle, mi radimo posao agencija zato što nas zakon ograničava da možemo prikupiti ponude od pet ili više agencija", kaže za BHRT predsjedavajuća Komisije za finansije i budžet PSBiH Mia Abazović-Karamehić. 

No, zakon ih nije ograničio da moraju da putuju biznis klasom, ali to uglavnom praktikuju. Zato ekonomski stručnjaci smatraju da se ovoliko novca za aviokarte ne smije trošiti. 

"Ako bilo ko od zaposlenih sebi dozvoljava luksuz da leti prvom klasom, a može da leti i drugom, a pogotovo još ako je to planirano putovanje, planirano unaprijed pa se karta kupi po povoljnijoj cijeni, ja lično mislim da ti ljudi moraju biti sankcionisani", ističe ekonomski stručnjak Zoran Pavlović. 

Posebna kritika ide jer ta putovanja ne daju rezultate. 

"Mislim da je vrijeme da napravimo analizu da vidimo ko je potrošio na koja putovanja, šta je bio rezultat tih putovanja. Prije svega da vidimo da li je i sam trošak koji je napravljen adekvatan potrebama i rezultatima", napominje Pavlović. 

"Revizorski izvještaji u BiH su izgubili svaki smisao jer ne postoji nikakav sistem odgovornosti za te ljude niti sankcija. S druge strane, ako već govorimo o njihovom učinku, ako je već toliko potrošeno, onda je sporan njihov rezultat nakon svega toga jer mi u BiH imamo situaciju u kojoj političari praktično nemaju nikakav rezultat osim ovih fiktivnih o EU putu. To je problem. To je problem za revizorske izvještaje i prekomjerno trošenje novca. Odgovornost", smatra urednik BH Radija 1 Amir Sužanj. 

Odgovornost traže i građani, ili su tražili godinama unazad ali niko ih nije čuo, te su i ostali bez teksta. Oni rijetki koji stanu pred kameru kažu previše troše, ali troši ko ima. 

A ovi sa malim platama neka se navikavaju da idu pješke, jer bi im i autobus mogao postati skup. Odavno je prazan novčanik građana oslobodio avionska sjedišta za političare kojima očito treba još aviolinija sa sarajevskog aerodroma da se bolje povežu i sa ostalim destinacijama. Za cijenu ne pitaj – građani plaćaju.