Broj smrtnih slučajeva u građanskim sukobima i ratovima diljem svijeta u posljednje tri godine porastao je na najviši nivo u posljednje tri decenije, navodi se u novom izvještaju, kojeg je objavio Institut za istraživanje mira.

Istraživanje je pokazalo da, dok je broj smrtnih slučajeva na ratištima pao u poređenju s prethodne dvije godine, od 2021. godine ukupni broj smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima, uključujući civile, porastao je na najviši nivo u 30 godina.

Ovaj porast smrtnih slučajeva na bojnom polju u posljednje tri godine potaknut je građanskim ratom u etiopskoj regiji Tigray, ruskom invazijom na Ukrajinu i izraelskim bombardiranjem Gaze.

Iako je broj žrtava u sukobima pao prošle godine, što se u izvještaju pripisuje prekidu vatre u Tigrayu, još uvijek je zabilježeno 122 hiljade smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima u 2023., s više od 71 hiljade ljudi ubijenih u Ukrajini i procijenjenih 23 hiljade ubijenih u Gazi u manje od tri mjeseca krajem 2023.

Istraživanje je također pokazalo da se razmjer globalnog sukoba također značajno povećao, s 59 različitih zona sukoba zabilježenih u 34 zemlje jer se nekoliko država istovremeno suočava s više sukoba.

“Nasilje u svijetu je na vrhuncu svih vremena… Brojke sugeriraju da scena sukoba postaje sve složenija, s više aktera sukoba koji djeluju unutar iste zemlje. Vidjeli smo mnogo vrlo ekstremnih nasilnih sukoba… preklapanja u proteklih nekoliko godina – Gaza, Ukrajina i Etiopija prije toga. I to postaje međunarodna borba moći – ko koga podržava i kuda ide novac. To stvara oštrije međunarodno okruženje”, rekla je Siri Aas Rustad, autorica izvještaja i profesorica istraživanja na Institutu.

Rustad ističe i da sukobi također postaju sve složeniji, pri čemu više od polovice zemalja ima više od jednog sukoba, a sedam ih ima više od tri istovremeno.

Rekla je da je to djelomično zbog Islamske države i drugih naoružanih islamističkih skupina koje djeluju u nekoliko zemalja diljem Bliskog istoka, Afrike i Azije.

“Porast sukoba na državnom nivou može se djelomično pripisati Islamskoj državi koja se širi Azijom, Afrikom i Bliskim istokom, te povećanju broja drugih nedržavnih aktera koji se uključuju u sukobe, kao što je Jama'at Nusrat al- skupina Islam wal-Muslimin”, rekla je Rustad, misleći na savez militantnih džihadističkih grupa koje djeluju u Magrebu i zapadnoj Africi.

“Ovaj razvoj sve više otežava akterima poput humanitarnih grupa i organizacija civilnog društva da manevriraju scenom sukoba i poboljšaju živote običnih ljudi”, dodala je.

Afrika ostaje regija s najvećim brojem državnih sukoba, s 28 zasebnih zona sukoba. U izvještaju se navodi da se broj sukoba u Africi gotovo udvostručio u protekloj deceniji i da je na tom kontinentu od 2021. poginulo više od 330 hiljada ljudi na bojnom polju.

Amerika je po prvi put bila teritorij s najvećim brojem nedržavnih sukoba, njih ukupno 36. Među njima, Meksiko je ostao najnasilnija zemlja, s gotovo 14 hiljada smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima.

“Kontinuirana je zabrinutost što vidimo da novi ekstremno nasilni sukobi nastaju češće nego prije”, reklae je Rustad.