Na crnogorskom primorju, na plažama Budve, pojavili su se vatreni crvi ili crvi mesožderi, kako ih češće nazivaju, zbog čega su stručnjaci poslali poruku stanovnicima i turistima kako se ponašati ako na njih naiđu: Najbolje ih je izbjegavati, odnosno ne dirati, jer nakon što ih dodirnete, možete imati neugodnih posljedica.

Riječ je o životinji koja postoji u Jadranu od ranije, no u posljednjih nekoliko godina populacija se proširila zbog zagrijavanja mora, kazala je svojedobno za 24 sata izv. prof. dr. Maja Krželj, pročelnica Sveučilišnog odjela za studije mora na diplomskom studiju Morsko ribarstvo u Splitu.

Bolje ih je ne dirati

Stručnjaci koji se bave istraživanjima mora upozorili su još ranije da je temperatura u Jadranu porasla za čak 2 stepena, što je pogodovalo i vatrenim crvima, kao i nekim drugim stanovnicima mora, među ostalim – meduzama.

Vatreni crvi u takvim okolnostima brže se razmnožavaju, a dok su inače obitavali na većim dubinama, uslijed zatopljenja, sve se češće mogu vidjeti i u plićaku, na metar dubine. Stoga je važno znati da ih je bolje ne dirati. Naime, ako se ne osjećaju ugroženo, nisu opasni i aktivni, pa susret ne mora biti neugodan.

“Vatrenim crvima porast temperature pogoduje i zbog toga se bilježi i porast populacije. riječ je o sporim životinjama koje se hrane bodljikašima, zvjezdačama, žarnjacima tj. koraljima, gorgonijama, ali su i strvinari, pa je kod nas ranije bilo dojava ribara kojima su crvi znali napasti vršu s ribom te pojesti svu ribu”, upozorila je dr. Krželj te dodala kako nije riječ o životinjama koje napadaju ljude niti na njih mogu skočiti.

Boje = signal drugim vrstama

No, opasni su utoliko što imaju na sebi sitne iglice, tzv. četinu, a izlučuju i koktel toksina kako bi usmrtili plijen.

“Žarkih su boja, što je u prirodi signal drugim vrstama da je riječ o otrovnoj životinji, pa ih ne diraju. No, zbog živih boja i izgleda, ljudima mogu biti zanimljivi, pa ih ponekad pokušaju uzeti u ruku i dodirnuti. Tad se životinja brani i može ozlijediti čovjeka, pa treba upozoriti kupače i ronioce da ih ostave na miru”, poručila je dr. Krželj.

U slučaju bliskog susreta s vatrenim crvom najprije treba izvaditi bodlje zariva u kožu žrtve, dodaje. Najjednostavnije je to učiniti uz pomoć ljepljive trake koju ćete pričvrstiti na mjesto uboda te naglim potezom povući, kako bismo tako povukli i bodlje.

“Nakon toga namažite to područje kremom protiv opeklina te odmah potražiti liječnika. Naime, zaostale iglice u koži mogu prouzročiti stvaranje infekcije i druge komplikacije, a kao reakcija na otrov koji je crv ispustio mogu se javiti i dermatološki problemi”, upozorava dr. Krželj.

(N1)