Europska unija će pogoditi Rusiju sankcijama bez presedana protiv njezinog unosnog plinskog sektora, saopštilo je belgijsko EU Predsjesdništvo, što predstavlja nekad nezamislivu odluku koja bi mogla iscrpiti stotine miliona iz ratne škrinje Moskve, prenosi Politico.eu.

Odluka, koju su ambasadori EU donijeli u četvrtak ujutro, uslijedila je nakon oštrog protivljenja Njemačke i Mađarske koji su sedmicama odgađali postizanje dogovora – iako oko različitih dijelova paketa.

Kazne neće pogoditi većinu ruskog izvoza tekućeg prirodnog plina (LNG) u EU. Umjesto toga, zabranit će lukama EU preprodaju ruskog LNG-a nakon što stigne i blokirat će financiranje planiranih ruskih LNG terminala za Arktik i Baltik.

Ovo je značajan trenutak za EU. Od sveobuhvatne invazije Vladimira Putina na Ukrajinu u februaru 2022., blok je ostavio ruski plin bez sankcija – iako je uveo stroge zabrane izvoza nafte i ugljena. Ali s povećanjem dokaza da napori Zapada da iscrpi prihode Moskve od fosilnih goriva nikako ne uspijevaju, raste pritisak da se krene u lov na plin.

Nije bilo lako.

Mađarska je sedmicama prijetila da će načelno staviti veto na paket jer se protivi većini dodatnih energetskih sankcija Rusiji. To se očekivalo.

Protivljenje Berlina je, međutim, došlo kao iznenađenje. Njihova zabrinutost čak se nije odnosila na plin, već, kako je objasnio kancelar Olaf Scholz, na nove obveze izvoznika iz EU.

S obzirom na to da je Njemačka ranije prekorila Mađarsku zbog svoje tvrdoglavosti u sankcijama, ironija nije promakla nekim diplomatima.

“U konačnici, sve države članice pokušavaju zaštititi svoje interese”, rekao je jedan diplomat iz zemlje EU, koji je kao i drugi dobio anonimnost kako bi iskreno govorio za Politico. “Stvarnost sada teško grize [Njemačku]. Nazovite to karmom”.

Na kraju su pregovarači popustili zabrinutosti Njemačke, odbacivši klauzulu za koju su se bojali da će naštetiti malim poduzećima, čekajući studiju o mogućim učincima, rekla su tri diplomata EU.

Mađarska je, sa svoje strane, podržala zabrane LNG-a nakon što je dobila uvjeravanja da proširenje nuklearne elektrane Paks II, koje podržava Rusija, neće biti sankcionirano, prema trojici drugih diplomata

Dok su sankcije za LNG uspjele, pregovarači se još uvijek prepiru oko još jednog prijedloga da se ruske kazne preslikaju na Bjelorusiju, stražnja vrata za robu pod sankcijama da stigne u Rusiju. Rasprava o tom pitanju zakazana je za četvrtak poslijepodne, prema dvojici diplomata EU. Njemačka i Francuska su odugovlačile s tim planovima zbog straha da će utjecati na prodaju luksuzne robe.

Od sveobuhvatne invazije Moskve na Ukrajinu, EU je smanjila svoju ovisnost o plinu iz Moskve za otprilike dvije trećine.

No, nastavila je uvoziti i preprodavati ruski LNG, koji se isporučuje tankerima u tekućem obliku – što predstavlja veliku sramotu za blok dok pokušava izgladniti ratna prsa Kremlja. Španija, Francuska i Belgija kupile su najveće količine prošle godine.

Iako je ruski LNG činio samo 5 posto potrošnje plina u EU 2023., ipak je prikupio oko 8 milijardi eura LNG dobiti za Kremlj. Dogovor će vjerovatno pogoditi samo oko četvrtine toga, budući da ne zabranjuje izravan uvoz u blok.

Ipak, sankcije će prisiliti Moskvu da preispita svoj poslovni model LNG-a – posebno za isporuke koje šalje u Aziju preko Europe. Rusija će sada vjerovatno morati preusmjeriti te pošiljke preko Arktičkog mora, zahtijevajući posebno opremljene ledolomce kojih nema dovoljno.

Za Njemačku, međutim, neslaganje nije bilo ni oko goriva.

Berlin je bio zabrinut da će sankcije proširiti mjeru kojom se tvrtke iz EU prisiljavaju da osiguraju da kupci ne prodaju robu Rusiji.

Trenutno se ta takozvana klauzula o zabrani Rusije odnosi samo na vatreno oružje, predmete s ratišta i robu s dvojnom namjenom s vojnom i civilnom primjenom. Njemačka se bojala da bi proširenje klauzule na više civilnih proizvoda, poput kemikalija i strojeva za obradu metala, pogodilo mala poduzeća.

Poteškoća je, rekao je Berlin, u tome što se prokrijumčareni proizvodi često zaustavljaju prije nego što stignu u Rusiju, što manjim tvrtkama čini gotovo nemogućim praćenje cijelog lanca. Njemačka je tvrdila da će manje, izvozno orijentirane tvrtke jednostavno odustati od nekih poslova u Aziji ili na Bliskom istoku koji nisu ni povezani s Rusijom, strahujući od mogućeg kršenja sankcija.

“Sve se vrti oko njemačke ekonomije”, rekao je jedan od diplomata. “Jako su zabrinuti”.

Zabrinutost je stvorila još jedan rascjep u Scholzovoj trostranačkoj koaliciji lijevog centra: njemačko ministarstvo vanjskih poslova, predvođeno Zelenima, dugo je željelo progurati sankcije, dok su Scholzovi socijaldemokrati željeli izdržati do klauzule o zabrani Rusije problem je riješen.

Prošle sedmice, jedan zvaničnik iz ministarstva vanjskih poslova Annalene Baerbock, kojemu je odobrena anonimnost kako bi otvoreno govorio, rekao je da strahuju da njemačka odgoda šteti pokušajima Berlina da se oslobodi svoje prijeratne reputacije guranja ekonomske politike naklonjene Rusiji.