Ministri vanjskih poslova 14 zemalja kroz koje protječe rijeka Dunav, ili se nalaze u njenoj blizini, usvojili su u petak zajedničku deklaraciju u kojoj su naveli da se to područje "suočava sa sigurnosnim prijetnjama" zbog djelovanja Rusije i ulazaka ilegalnih emigranata, pa su najavili dodatnu suradnju policija i sigurnosnih službi, prenosi Hina.

"Potvrđujemo našu predanost rješavanju postojećih i novih izazova u regiji Dunava, uključujući promicanje suradnje u vanjskoj politici i sigurnosnim pitanjima", navedeno je u deklaraciji napisanoj na tri stranice.

Ministri Njemačke, Austrije, Češke, Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Srbije, BiH, Crne Gore, Bugarske, Rumunjske, Moldavije i Ukrajine sastali su se pored Beča na godišnjem sastanku. Te zemlje od 2011. godine surađuju u sklopu političkog okvira "Strategija Europske unije za podunavsku regiju" (EUSDR), u kojem je Europska komisija savjetnik.

"Vjetar postaje sve oštriji u regiji Dunava, suočenoj sa sustavnim i sigurnosnim prijetnjama", naveli su u deklaraciji. Ocijenili su da "destabilizirajući utjecaj trećih strana, hibridne prijetnje i dezinformacije" pogađaju taj prostor sa 115 milijuna stanovnika.

Ministri su napomenuli i da se "vatreni obruč steže oko regije" zbog "agresorskog rata" Rusije u Ukrajini, ali i kriza u udaljenijim područjima poput Bliskog istoka, Sahela i roga Afrike.

Dunav je s 2.850 kilometara najduža rijeka u EU, a na njenom ulijevanju u Crno more onemogućen je ili otežan prijevoz žitarica i gnojiva iz luka u Ukrajini.

Ministri su zato "osudili učestale ruske vojne napade" na lučku infrastrukturu na Dunavu i skladišne kapacitete, napomenuvši da je zbog toga onemogućena slobodna plovidba rijekom. Izrazilii su podršku Ukrajini i teritorijalnoj cjelovitosti susjedne Moldavije, na čijem istoku se nalazi odcjepljeno prorusko Pridnjestrovlje.

"Nastavit ćemo biti ujedinjeni i jačati suradnju u dunavskoj regiji kao izvoru sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta", naveli su u deklaraciji.

U njoj su se, pod predsjedanjem Austrije, osvrnuli na "ilegalne migracije" te najavili užu suradnju na granicama i među policijama.

"Želimo razviti sigurniju i otporniju dunavsku regiju poboljšanjem sustava granične kontrole i unapređenjem suradnje između policija i drugih tijela za provedbu zakona kako bi se suzbila ilegalna migracija, korupcija i organizirani kriminal", piše u deklaraciji.

Austrija je kao vanjskopolitičke prioritete svog predsjedanja ovim okvirom suradnje navela "sigurnost" i "stabilnost", pa su ministri poručili da će "ojačati zajedničke napore u suzbijanju terorističkih prijetnji", "ilegalnih migracija" i "krijumčarskih lanaca".

Ministri unutarnjih poslova dodatno će razgovarati o tome u utorak i srijedu na forumu u Salzburgu. Austrija zasad blokira ulazak Rumunjske i Bugarske u puni "šengenski" prostor, odnosno inzistira da se na cestovnim prijelazima i dalje kontroliraju dokumenti putnicima premda su prije tri mjeseca ukinute takve kontrole u zračnom i pomorskom prometu. Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg rekao je na konferenciji za medije da je njegova zemlja "prva ili druga u Europi" po broju tražitelja azila s obzirom na populaciju te zemlje. Kaže da migranti ulaze u Austriju bez da su prethodno registrirani u graničnim zemljama EU-a.

Treći prioritet predsjedanja Austrije jest proširenje Europske unije na jugoistok Europe.

"Kako bi se izbjegla nestabilnost, moramo u potpunosti iskoristiti politiku proširenja EU-a kao geostrateške investicije", usuglasili su se ministri. Dodali su, međutim, da svaka od zemalja kandidata - Crna Gora, Srbija, BiH, Moldavija i Ukrajina - mora ispuniti tražene kriterije za članstvo.

Ministri su poručili da je "Strategija EU-a za podunavsku regiju" koristan forum putem kojeg surađuju zemlje članice EU-a i kandidati za članstvo.

Putem tog okvira zemlje provode zajedničke prekogranične projekte u područjima poput zaštite okoliša, turizma, prometa i kulture koji su do 85 posto sufinancirani iz proračuna EU-a putem programa Interreg.

Austrija će još šest mjeseci predsjedati ovim okvirom za suradnju, a onda će BiH predsjedavati u 2025. godini.