Američka obavještajna služba otkrila je ranije ove godine da je ruska vlada planirala ubiti izvršnog direktora moćnog njemačkog proizvođača oružja koji proizvodi artiljerijske granate i vojna vozila za Ukrajinu, otkrilo je pet američkih i zapadnih zvaničnika upoznatih s tom operacijom.

Zavjera je bila jedan od niza ruskih planova za ubistva šefova odbrambene industrije širom Europe koji su podržavali ratne napore Ukrajine, rekli su ti izvori. Plan da se ubije Armina Pappergera, šefa njemačkog odbrambenog diva Rheinmetalla, koji predvodi njemačke napore vojne podrške Kijevu, bio je u najvišoj fazi finalizacije, piše CNN, koji je ove informacije predstavio kao svoju ekskluzivu.

Kada su Amerikanci doznali za to, obavijestili su Berlin, čije su sigurnosne službe uspjele zaštititi Pappergera i osujetiti zavjeru. Visoki zvaničnik njemačke vlade potvrdio je da je SAD upozorio Berlin na zavjeru.

Više od šest mjeseci Rusija provodi diverzantsku kampanju širom Europe, uglavnom preko posrednika. Moskva je angažirala lokalne amatere za sve vrste sabotaža, od podmetanja požara u skladištima povezanim s oružjem za Ukrajinu do sitnih činova vandalizma, a sve je osmišljeno kako bi se spriječio protok oružja sa Zapada u Ukrajinu i otupila potpora javnosti Kijevu.

Obavještajni podaci koji upućuju na to da je Rusija bila spremna ubiti privatne građane, pokazali su zapadnim zvaničnicima koliko je daleko Moskva spremna ići u skrivenom paralelnom ratu koji vodi širom Zapada.

Očita meta

Papperger je bio očita meta - Rheinmetall je najveći i najuspješniji njemački proizvođač artiljerijskih granata od 155 mm, koje su postale ključno oružje u teškom ratu iscrpljivanja Ukrajine. Kompanija će u idućim sedmicama otvoriti tvornicu oklopnih vozila u Ukrajini, što potez za koji je jedan izvor upoznat s obavještajnim podacima rekao da duboko zabrinjava Rusiju. Nakon niza uspjeha na bojnom polju ranije ove godine, ratni napori Moskve ponovno su zastali zahvaljujući novih ukrajinskih odbrambenih snaga i golemih gubitaka u ljudstvu.

Niz zavjera, o kojima ranije nije bilo prijava, pomaže objasniti sve oštrija upozorenja zvaničnika NATO-a o ozbiljnosti kampanje sabotaža, za koju neki visoki zvaničnici vjeruju da riskira prelazak praga oružanog sukoba u istočnoj Europi.

Požar shopping centra u svibnju u Varšavi (Foto: Social Media/willwest News/profimedia)

"Svjedočimo sabotažama, svjedočimo planiranju atentata, svjedočimo paljevini. Vidimo stvari koje koštaju ljudske živote", rekao je novinarima u utorak visoki zvaničnik NATO-a. "Vjerujem da vidimo kampanju tajnih sabotažnih aktivnosti koje dolaze iz Rusije i koje imaju strateške posljedice", dodao je.

Američko Vijeće za nacionalnu sigurnost (NSC) odbilo je komentirati postojanje ruske zavjere i američko upozorenje Njemačkoj, no glasnogovornica NSC-a Adrienne Watson rekla je u izjavi: "Ruska sve intenzivnija subverzivna kampanja nešto je što shvaćamo krajnje ozbiljno i na što smo se intenzivno usredotočili tokom proteklih nekoliko mjeseci. Sjedinjene Države raspravljaju o ovom pitanju s našim NATO saveznicima i aktivno radimo zajedno na razotkrivanju i prekidu ovih aktivnosti", rekla je Watson. "Također smo bili jasni da akcije Rusije neće odvratiti saveznike od nastavka podupiranja Ukrajine", dodala je.

Njemačka ambasada u Washingtonu odbila je komentirati informacije, a CNN je za komentar upitao i rusku ambasadu u Washingtonu. Ni glasnogovornik Rheinmetalla, Oliver Hoffman, nije želio komentirati ove informacije. "Potrebne mjere uvijek se poduzimaju uz redovite konzultacije sa sigurnosnim vlastima", rekao je kratko Hoffman.

Kampanja sabotaža

Ruska kampanja sabotaža bila je glavna tačka rasprave među zvaničnicma zemalja članica NATO-a okupljenim u Washingtonu na trodnevnom summitu vojnog saveza povodom njegove 75. godišnjice. NATO je nastojao poboljšati razmjenu obavještajnih podataka u cijelom savezu kako bi države mogle detektirati poveznice između onoga što bi inače moglo izgledati kao različite i nepovezane kriminalne aktivnosti u pojedinim zemljama.

No, ta kampanja, a posebno spremnost Rusije da poduzme smrtonosne akcije protiv europskih građana na stranom tlu, pokrenula je teška pitanja o tome kako bi NATO trebao odgovoriti. U teoriji, kako je poznato, prema članku 5. oružani napad na neku državu članicu NATO-a znači napad na sve članice.

Pritom je ruska kampanja sabotaža povremeno je upućivala na zaključak o amaterskom pristupu, a neki od zločina povezanih s kampanjom nisu imali očite veze sa sukobom u Ukrajini. No, poljski premijer Donald Tusk, primjerice, javno je sugerirao da bi požar u IKEA-i u Litvi mogao biti djelo Kremlja. CNN je izvijestio da je u Poljskoj jednog Ukrajinca preko Telegrama regrutirao ruski voditelj kojeg nikad nije osobno upoznao, a plaćeno mu je samo sedam dolara za ispisivanje antiratnih grafita. Kasnije je od njega zatraženo da postavi nadzorne kamere i zapali ogradu prijevozničke kompanije u ukrajinskom vlasništvu.

Požar šoping centra u Varšavi (Foto: Leszek Szymanski/pap/profimedia)

Neki su analitičari ta nastojanja opisali kao "hibridnu" kampanju, koja koristi ne-vojne alate poput propagande, prijevare i sabotaže. No, američki i evropski zvaničnici postupno stali protiv definiranja ruskih sabotažnih napora na taj način. "U osnovi odbacujem ideju da je ono što vidimo hibridna kampanja iz Rusije. Postoje hibridni elementi. Kad pomislim na ‘hibridno‘, pomislim na... nagrđivanje spomenika", rekao je jedan visoki zvaničnik NATO-a.

Odnosno, stvari koje zadovoljavaju tradicionalnu definiciju "ispod praga oružanog sukoba", a budući da Rusija regrutira operativce za podmetanje požara i planiranje atentata, što su smrtonosne akcije, dodao je: "Nisam baš uvjeren da je sve to ispod praga koji ‘hibridno‘ podrazumijeva".

Američke baze u stanju pripravnosti

Nije jasno jesu li obavještajni podaci povezani s Rheinmetallom sugerirali da je Rusija namjeravala izravno ubiti Pappergera ili je angažirala lokalnog posrednika. Ostali ruski napori bili su daleko ozbiljniji od ispisivanja grafita ili uništavanja automobila diplomata - američke vojne baze širom Europe stavljene su u stanje pojačane pripravnosti prošle sedmice prvi put u desetljeću nakon što su SAD primile obavještajne podatke da su akteri koje podupire Rusija razmatrali izvođenje sabotažnih napada na američko vojno osoblje i objekte, rekli su CNN-u izvori upoznati s tom tematikom.

U aprilu su dvojica njemačko-ruskih državljana uhapšena zbog navodnog planiranja bombaških napada i izazivanja požara za ruski račun, a među metama su bili i američki vojni objekti. U Londonu je u martu nekoliko muškaraca optuženo da su sarađivali s ruskim obavještajnim službama kako bi zapalili skladište povezano sa slanjem pomoći Ukrajini. Poljska istražuje je li požar koja je uništio najveći trgovački centar u Varšavi u maju bio povezan s Moskvom te je uhapsila devet osoba u vezi sa sabotažama povezanim s Rusijom, rekao je premijer u maju. Francuske su vlasti, pak, prošlog mjeseca uhapsile rusko-ukrajinskog državljana koji je navodno izrađivao bombe kao dio kampanje sabotaže koju je orkestrirao Kremlj.

"Oni to rade sada jer vjeruju da je, budući da se na Zapadu održavaju brojni izbori, ovo odlična prilika da se pokuša potkopati podrška javnosti Ukrajini", rekao je visoki zvaničnik NATO-a. Također navodi da Rusija tu vidi određen prostor mogućnosti prije nego što dodatno oružje i streljivo, koje su obećali zapadni saveznici, stigne na bojište u Ukrajini. Za Rusiju je ovo, kako navodi, "najbolje vrijeme za udare na Zapad ovakvim vrstama operacija, kako bi se pokušala potkopati podrška i spriječiti dotok oružja", piše CNN.