Bosna i Hercegovina je često na neslavnim listama koje joj, kao zemlji koja planira u EU, ne daju dobru reputaciju. Ovaj put smo među rijetkim zemljama u Evropi koje nemaju razvijenu mrežu autoputeva. Osim kamena temeljca koji se postavljaju skoro svake godine, kilometri autoputeva nikako da se sagrade. Gdje je onda zapelo, za kamen ili za pare?

Nikad više milijardi maraka u budžetu prikupljenih od akzica za izgradnju autoputeva, a nikad manje izgrađenih kilometara. Zvanično, u Republici Srpskoj je u funkciji 106,5, a u planu je izgradnja još oko 280 kilometara autoputa.

I nekako po starom receptu, kod nas sve uglavnom ostane na planiranju jer od obećanja političara, preko pokretanja projekta do same realizacije prođu čak i decenije. Ali nam zato ne nedostaje kamena temeljaca, piše BN televizija.

Upravo jedan takav kamen temeljac u nizu postavljen je za izgradnju trase autoputa od Vukosavlja do Brčkog i to je bilo naravno na početku izborne kampanje prije dvije godine.

Međutim, od svega je ostao samo kamen jer do danas nisu završeni čak ni pregovori sa kineskom Eksim bankom o kreditu od oko 750 miliona KM koliko je potrebno za gradnju 33 kilometra autoputa.

Da nešto ne štima u procesu izgradnje puteva u BiH priznali su i resorni ministri Srpske i BiH Nedeljko Čubrilovići i Edin Forto.

„Problem je ekonomska moć države, vi znate da je BiH dočekala građanski rat bez kilometra autoputa. FBiH i Republika Srpska  su radili po 100 i nešto km i to je ono što su mogućnosti. Ušli smo bez dovoljno i firmi i struke i svega što treba da radi te puteve,  sa stranim kompanijama se pokušalo prije 15-ak godina sa Štrabagom nije se naišlo na plodno tlo“, kaže Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.

„Suština našeg problema sa infrastrukturom je odsustvo vizije. Mi smo prethodnih 20 godina gledali nešto što možda nema veze sa Republikom Srpskom, ali da Sarajevo - Tuzla nisu povezani, nije jasno kao i da  je Krajina izolovana na način koji jeste“, kaže Edin Forto, ministar komunikacija i transporta u SM BiH.

Nikome ništa nije jasno i svi vide neku svoju viziju problema, ali niko i ne rješava ništa. Kontaktirali smo i upravu Autuputeva Srpske da nam kažu šta koči izgradnju autoputeva ali nismo dobili odgovor.

Ipak, da se sve može kad se hoće, primjer je Hrvatska koja je najzahtjevniju dionicu autoputa Zagreb - Split izgradila za 4 godine.

A onda se mi, s druge strane, hvalimo kako će izgradnja mosta u Šćepan Polju početi ove godine, a osmišljeno je još 1983.godine.

I kako onda da se ne nametne pitanje gdje su milijarde maraka prikupljene kroz putarinu i akcize na naftu i zašto tražimo pomoć od kineza, kod kojih u posljednje vrijeme sve teže dobijamo podršku? Zoran Pavlović objašnjava šta bi mogao biti jedan od razloga.

„Kineske banke su  stroge, kad kažu da im se uplati 15 posto to znači da im se mora uplatiti gotov novac i to mora novac iz budžeta i očigledno tog novca nema da se uplati u te infrastrukturne projekte i puteve. Kad napravite ugovore o izvođenju radova izvođač mora pripremiti dinamiku radova, ako to od 15 posto ne bude uplaćeno onda postoje i penali koji se mogu računati iz ugovora“, smatra  Zoran Pavlović, ekonomista.

I nije problem da se sarađuje sa stranim firmama ali je problem što se od javnosti kriju detalji ugovora jer sva plaćanja idu iz budžeta koji pune građani Srpske. Najskriveniji ugovor u Srpskoj potpisan je 2018.g. za izgradnju autoputa Banjaluka Prijedor.

Nadležne institucije uporno kriju ugovor i odbijaju da javno objave detalje ugovora vrijednog 297 miliona evra. Transparensi je pokušao dobiti detalje ugovora čak i sudskim putem ali svaki put dobiju različit odgovor od nadležnih.

„Ono što se mi kao organizacija zalažemo je da te informacije budu javne kako bi se povela kvalitetna javna rasprava da li su ti uslovi najbolji pod kojima se mogu finansirati određeni projekti i zato smo tražili te informacije nažalost nismo ih dobili“, ističe Srđan Traljić, Transparensy International BiH.

S obzirom da smo mi kao zemlja uvijek na nekim listama, ovaj put bi mogli malo za promjenu i u Ginisovu knjigu rekorda po broju godina koliko se gradi neki autoput. Glavni akter za nagradu je izgradnja autoputa na Koridoru 5c za koji je još 1971.godine napravljen prostorni plan i planirana dužina trase od 320 km, a trenutna predviđanja su da bi mogao biti završen do 2028.godine.