Mađarska se nalazi pred mogućom energetskom krizom nakon što je Ukrajina uvela djelomičnu zabranu tranzita ruske nafte preko svog teritorija. Ova odluka Kijeva izazvala je strah od nestašica struje i goriva u Mađarskoj, koja se snažno oslanja na rusku naftu za svoje energetske potrebe

Prošlog mjeseca, ukrajinska vlada donijela je sankcije koje blokiraju prolaz ruske nafte putem naftovoda Lukoil, najveće privatne ruske naftne tvrtke, prema srednjoj Europi. Ova mjera djelomično poništava izuzeće koje je Europska unija ranije uvela kako bi zemljama poput Mađarske, koje su ovisne o ruskoj energiji, dala dodatno vrijeme za pronalaženje alternativnih izvora, piše Politico, a prenosi tportal.

Ukrajina, koja se već više od dvije godine bori protiv pune ruske invazije, vidi ovu sankciju kao način da smanji ključni izvor prihoda za Kremlj. Ukrajinski dužnosnici naglašavaju da je cilj ovih sankcija uskratiti Rusiji financijska sredstva koja koristi za nastavak rata.

Utjecaj na Mađarsku

Mađarska je jedna od zemalja koja najviše ovisi o ruskoj nafti u Europskoj uniji. Oko 70 posto nafte koju Mađarska uvozi dolazi iz Rusije, a polovica te količine dolazi putem Lukoila. Ova situacija stvara ozbiljne brige u Budimpešti, gdje strahuju da bi ukrajinske mjere mogle uzrokovati nestašice energije i dramatično povećanje cijena goriva u narednim tjednima.

Ilona Gizińska, istraživačica i stručnjakinja za Mađarsku iz Centra za istočne studije, izjavila je: ‘Ukrajinske mjere mogle bi stvoriti ozbiljnu situaciju. Mađari bi se mogli suočiti s izuzetno visokim cijenama energije i nestašicama struje u samo nekoliko tjedana ako ne pronađu rješenje.’

Mađarska je samo u travnju ove godine potrošila gotovo četvrt milijarde eura na rusku naftu i plin, što dodatno naglašava razinu ovisnosti zemlje o ruskim energentima.

Reakcije Mađarske

Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog ukrajinskih sankcija, tvrdeći da bi one mogle ugroziti dugoročnu energetsku sigurnost zemlje. U petak je kritizirao Kijev, rekavši: ‘Ukrajinske vlasti pokazale su spremnost za pronalazak rješenja za situaciju, ali ti pokušaji su od tada izblijedjeli.’

Szijjártó je također najavio da je Mađarska započela razgovore s Rusijom o pronalaženju alternativnih izvora ruske nafte. Na sastanku s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom, Szijjártó je izjavio: ‘U Ukrajini sada postoji nova pravna situacija, na temelju koje Lukoil trenutno ne vrši isporuke Mađarskoj. Sada radimo na pravnom rješenju jer je ruska nafta važna s aspekta naše energetske sigurnosti.’

Širi politički kontekst

Odnosi između Ukrajine i Mađarske postaju sve napetiji. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je kritizirao mađarskog premijera Viktora Orbána zbog sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u sklopu samoproglašene “mirovne misije” ovog mjeseca. Osim toga, Mađarska je blokirala isporuke oružja EU-a Ukrajini, što dodatno pogoršava odnose između dvije zemlje.

Nakon invazije Moskve na Ukrajinu, Europska unija uvela je embargo na uvoz ruske nafte koja dolazi morem. Međutim, izuzela je opskrbu naftovodima, uključujući one koji dolaze putem naftovoda Družba u Mađarsku, Slovačku i Češku, kako bi tim zemljama dala vrijeme za pronalazak alternativnih izvora. Ukrajina sada preuzima stvar u svoje ruke, budući da EU i G7 nisu uveli strože sankcije na naftovode.

Alternativna rješenja

Mađarska sada mora brzo djelovati kako bi pronašla alternative za rusku naftu. Viktor Katona, vodeći analitičar za sirovu naftu u obavještajnoj tvrtki Kpler, izjavio je: ‘Bilo kakav dugotrajan prekid opskrbe prisilio bi regionalne rafinerije da posegnu za svojim zalihama, iscrpe ih i u međuvremenu potraže neku vrstu diplomatskog rješenja problema.’

Ilona Gizińska predlaže da bi Mađarska mogla pregovarati o većem uvozu nafte od ruskog Rosnefta ili povećati opskrbu iz Hrvatske putem naftovoda Janafa. Osim toga, Mađarska bi mogla osloboditi dio svojih hitnih strateških rezervi, koje imaju dovoljno nafte za 90 dana.