Drvna industrija u Bosni i Hercegovini ostvarila je u prvom polugodištu suficit od 568 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 306 odsto.

Vrijednost izvoza drvne industrije u prvih šest mjeseci iznosila je 844 miliona KM, što je manje za 8,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio 276 miliona KM, što je manje za 8,6 odsto u odnosu na isti period lani, navedeno je u analizi Spoljnotrgovinske komore BiH.

Iz Komore su istakli da je evidentan pad izvoza svih grupa u odnosu na isti period prošle godine, osim neobrađenog drveta koje je u porastu - količinski 175 odsto, a vrijednosno 186 odsto, te dodaju da je razlog tome obustavljanje suspenzije izvoza šumskih drvnih sortimenata iz BiH.

Pad izvoza zabilježili su ostali proizvodi šumarstva - namještaj, montažne kuće, građevinska stolarija i parketi.

U prvih šest mjeseci namještaj je u ukupnom izvozu učestvovao sa 43,3 odsto i vrijednosno je iznosio 365 miliona KM, što je manje za osam odsto u odnosu na isti period lani.

"Evidentan je pad izvoza tapaciranih stolica za 22,7 odsto. Nadamo se da su ovi padovi kratkoročni i uzrokovani trenutno smanjenom potražnjom na inostranom tržištu, te da će krajem godine biti popravljeni i ovi bilansi", navedeno je u analizi.

U posmatranom periodu, 83 odsto ukupnog izvoza drvne industrije realizovano je na top 10 izvoznih tržišta, među kojima se izdvajaju Njemačka, Hrvatska, Srbija i Italija kao najznačajniji izvozni partneri.

Iako vodeće tržište, zabilježen je pad izvoza u Njemačku za 15,4 odsto, te Italiju 20,8 odsto, Sloveniju 20,2 odsto, Holandiju 16,9 odsto, dok je značajnije povećanje izvoza zabilježeno u Kinu i to za 107 odsto, najviše neobrađenog drveta, te na tržište Poljske, najviše namještaja.

Što se tiče uvoza u prvih šest mjeseci, gotovo sve grupe proizvoda ostvarile su pad, sem montažnih kuća, građevinske stolarije i namještaja od drveta.

Od ukupnog uvoza drvne industrije u prvih šest mjeseci 87 odsto je realizovano iz 10 zemalja, među kojima se izdvajaju Hrvatska, Srbija, Austrija, Turska i Mađarska kao najznačajnije izvozne partnere.

U analizi je naglašeno da domaće kompanije ulažu veliki napor kako bi održale proizvodnju, sačuvale zaposlene i ostvarile dobre izvozne rezultate uprkos novonastaloj ekonomskoj krizi.

"Zbog znatnog rasta cijena i repromaterijala kompanije su morale i u narednom periodu će morati usklađivati prodajne cijene gotovih proizvoda, vodeći računa da budu konkurentne", istakli su iz Komore.

U analizi je zaključeno da treba razmišljati o otvaranju novih tržišta, kako u EU tako i u drugim zemljama koje nisu članice Unije, usljed poremećaja njemačkog tržišta kao glavnog izvoznog tržišta za domaće kompanije, te zbog sve većeg pada narudžbi.