Edward P. Joseph, predavač na Univerzitetu Johns Hopkins u Sjedinjenim Američkim Državama, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa govori o uticaju koji bi ishod izbora u SAD-u mogao da ima na Zapadni Balkan.

Joseph kaže da bi mogući povratak Donalda Trump na mjesto predsjednika mogao da dovede do drastičnih promjena u spoljnoj politici SAD-a. U tom slučaju, Joseph ne isključuje mogućnost dogovora s Rusijom o Ukrajini, što bi se, kako kaže, direktno odrazilo na Balkan.

Što se tiče moguće pobjede Kamale Harris, nije siguran šta bi ona donijela, ali bi, prema riječima Josepha, bilo važno da se Harris pozabavi “balkanskim paradoksom”.

“Poslije ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Zapad je jači i jedinstveniji, a Rusija slabija i izolovanija, dok se situacija na Balkanu pogoršala. To je balkanski paradoks”, kaže Joseph.

On je govorio i o posjeti šefa CIA-e William Burns prošle sedmice Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu.

RSE: Predizborna kampanja u SAD-u se zahuktava, a trka između dva kandidata je veoma tijesna. Ankete ponekad stavljaju Harrisa u vodstvo, ponekad Trumpa. Da li ova neizvjesnost utiče na Zapadni Balkan?

Joseph: Činjenica da je trka tijesna ne utiče na Balkan, ali izgledi da se Donald Trump vrati na mjesto predsjednika utiče na Balkan. Da je u pitanju bilo koji normalni republikanski kandidat – kao Mitt Romney, ili prije njega George W. Bush ili neki sadašnji kao Marco Rubio ili Nikki Haley – ne biste me pitali da li će ovi izbori uticati na Balkan. To bi bilo od interesa za Balkan, ali ne bi uticalo na Balkan.

Ono što utiče na region je mogućnost povratka Donalda Trumpa i suštinski drugačiji pristup spoljnoj politici i ulozi Amerike u svijetu. To bi definitivno uticalo na Balkan i ostatak svijeta. Jer (u tom slučaju) postoji mogućnost potpuno drugačijeg svrstavanja – svrstavanja s autokratom – koji bi doveo u pitanje nastavak istog pristupa (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu i Ukrajini. Isto bi bilo i sa Balkanom: da li bilo posvećenosti nekim principima na Balkanu bila nastavljena ili ostavljena po strani.

RSE: Konkretno, kako bi eventualni Trumpov povratak uticao na Balkan?

Joseph: Jedno od glavnih pitanja koje pogađa Balkan je Ukrajina, rat u Ukrajini. On (Trump) može pokušati da postigne sporazum sa Rusijom o Ukrajini i gurne Ukrajinu ka teritorijalnom rješenju. Ako to uradi, pokazujući neku vrstu prijateljskog odnosa s Vladimirom Putinom, to se odmah odražava na Balkan. Jer svrstavanje s autokratom poput Putina znači još mekši pristup Vučiću. Po mom mišljenju, čak je i administracija Joe Biden bila previše meka prema njemu.

Treba napomenuti da je Harris, kada je prihvatila (predsjedničku) nominaciju Demokratske partije u Čikagu, rekla da se neće družiti s autokratama.

RSE: U spoljnoj politici, Amerikanci imaju velika pitanja na dnevnom redu – pominjete rat u Ukrajini, onda je rat u Gazi. U svom ovom vrtlogu događaja, pažnju su usmjerili i na Balkan – o čemu, možemo reći, svjedoči i posjeta šefa CIA-e prošle sedmice?

Joseph: Ono što možemo da izvučemo, posjete direktora CIA-e Burnsa je stalna briga Bidenove administracije za Balkan. Podsjetimo, na početku Bidenove administracije bilo je zvaničnika koji su na kongresnim saslušanjima javno govorili da nema razloga za brigu o sukobima na Balkanu. Sada, u avgustu 2024., imate direktora CIA-e koji je uključen u izuzetno složene pregovore o prekidu vatre (Gaze) koji idu u makar tri balkanske prijestonice.

Razlog njegovog odlaska nema veze s održavanjem visokog nivoa interesovanja za region, već sa zabrinutošću i brigom oko toga. I to je drugačije od onoga što smo čuli na početku Bidenove administracije.