Bošnjačka/bosanska dijaspora u Evropi igra ključnu ulogu, kako za svoje nove domovine, tako i za Bosnu i Hercegovinu. Dobro povezana i dinamična zajednica ne doprinosi samo kulturnoj raznolikosti i ekonomskoj snazi Evrope, već je i bitan stub za razvoj i stabilnost svoje matične zemlje. U vremenu kada više Bosanaca živi van svoje domovine nego unutar nje, strateški interes Bosne i Hercegovine mora biti da te ljude kulturno, emotivno i institucionalno poveže sa svojom domovinom, piše kandidat SPO-a za Parlament Austrije Ibrahim Kaniža za portal GeoPol.ba

Pogled na italijanske zajednice u Sjedinjenim Američkim Državama pokazuje koliko uspješno ta povezanost može funkcionisati. Generacijama su Italijani u dijaspori očuvali svoj kulturni identitet, dok su istovremeno dali značajan doprinos svojim novim domovinama. Ovaj uspjeh temelji se na dubokoj ukorijenjenosti u italijanskoj kulturi, koja se njeguje kroz ciljane mjere poput kulturnih manifestacija, programa razmjene i institucionalne podrške. Ova bliska povezanost sa domovinom nije samo ojačala kulturni identitet, već je uspostavila i značajne ekonomske i društvene mostove. Bosna i Hercegovina može i mora učiti iz ovog modela, prenosi Politički.ba.

Država treba intenzivnije raditi na očuvanju materijalnog i nematerijalnog kulturnog naslijeđa, kako bi ga zaštitila i etablirala kao međunarodni brend. Svjestan izvoz ovog kulturnog naslijeđa može doprinijeti kulturnom i emotivnom povezivanju dijaspore. Posebno su važni projekti koji potiču međuljudsku razmjenu, poput Erasmus programa, koji jačaju kulturne i akademske veze. Austrija, kao dugogodišnji prijatelj i partner Bosne i Hercegovine, ima centralnu ulogu i može poslužiti kao primjer uspješne saradnje. Na institucionalnom nivou, Bosna i Hercegovina mora razviti strategiju kako bi svoju dijasporu bolje uključila u nacionalne razvojne procese. Naučna saradnja, ali i državne institucije, trebaju raditi na jačanju veza sa dijasporom i uključivanju iste u politički, ekonomski i kulturni razvoj zemlje. Ovo je od ključne važnosti ne samo za očuvanje, već i za prosperitet i progresivnost Bosne i Hercegovine.

Posebno je važno uključiti drugu i treću generaciju dijaspore, koja je često rođena izvan Bosne i Hercegovine. Treba pronaći načine da ove generacije ne zaborave svoje korijene, već da razviju snažnu vezu sa svojom domovinom. Ovo se može postići kroz ciljane investicije, kulturne programe i širenje programa razmjene, koji će ove generacije potaknuti da investiraju u Bosnu i Hercegovinu i aktivno učestvuju u oblikovanju društva i ekonomije. Gajenje i razvijanje progresivne kulture sjećanja ima ključnu ulogu u suzbijanju rasističkih tendencija i prevaziđenih društvenih stavova. Bosna i Hercegovina, sa svojim specifičnim historijskim iskustvom, može poslužiti kao važan primjer kako sjećanje na prošlost može biti upotrijebljeno kao alat za edukaciju i prevenciju. Očuvanje sjećanja na žrtve rata, genocida i drugih oblika nasilja treba biti u centru pažnje, kako bi se buduće generacije podučile važnosti tolerancije, suživota i mira. Kroz dijalog i obrazovne inicijative, dijaspora može igrati značajnu ulogu u širenju ove progresivne kulture sjećanja, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u evropskim zemljama. Društveno-politički aktivni pojedinci u dijaspori također imaju ključnu ulogu u borbi protiv rastuće islamofobije i skepticizma prema muslimanima u Evropi.

Kroz aktivno uključivanje u društvene, kulturne i političke procese, bošnjačka zajednica može doprinijeti boljem razumijevanju i suzbijanju predrasuda prema muslimanima. Njihova iskustva i angažman mogu pomoći u razbijanju stereotipa, promovisanju međureligijskog dijaloga i jačanju zajedničkih vrijednosti unutar evropskih društava. Uloga dijaspore u ovom kontekstu nije samo odbrana vlastitog identiteta, već i doprinos izgradnji inkluzivnijeg i pravednijeg društva za sve.

(Autor je kandidat Socijaldemokratske partije Austrije za zastupnika. Porijeklom je iz Bugojna. Tekst je izvorno objavljen na portalu GeoPol.ba)