Društvene mreže za promociju političkog narativa i programa postale su primamljive za mnoge kandidate na ovogodišnjim lokalnim izborima. Stoga su društvene mreže i internet platforme bile pod budnim okom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Izrečeno je 59 sankcija, a sporni sadržaj sa mreža, od 25, uklonilo je njih 18. Da svoj promo preuranjenje kampanje ukloni, CIK je naredio i ministru unutrašnjih poslova Federacije BiH Rami Isaku, te izrekao kaznu od 6.000 maraka.

-Od momenta kada smo obaviješteni da skinemo spot mi smo imali roka 8 dana da skinemo spot, mi smo skinuli spot, nije tačno da nije skinut. Imali smo obavezu da platimo kaznu, kazao je Isak.

Spot postoji na Youtubeu?

-Tako je, ali vi na Youtubeu imate mogućnost da skinete spot i da vratite, ne piše da se izbriše, priznao je Isak.

Jasno je - novčane kazne za političare nisu odvraćajućeg karaktera i da su za njih preniske. CIK BIH nikome nije izrekao maksimalnu kaznu od 30 hiljada maraka. Izmjenama Izbornog zakona BiH predviđeno je i da se ukloni  ime kandidata sa kandidatske liste i poništi ovjera političke stranke. I uprkos sankcijama, opet se ne poštuju zakoni Bosne i Hercegovine. I ovaj Isakov odgovor trebao bi biti jasna poruka nadležnima da do u detalje moraju propisati sankcije, inače nemaju smisla. Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom", poručuje:

-Ja mogu sve jer imam moć, jer imam fotelju, a vi nećete moći, to je najgora poruka koja se može poslati. Tako da bi trebalo u narednom periodu, dok se ovo sve završi, dopuniti, izmijeniti Izborni zakon BiH, možda predvidjeti neke nove sankcije jer čak i sa onom najtežom sankcijom da se kod višestrukih povratnika primjenjuje se i ta vrsta sankcija – poništavanje ovjere na učešće na izborima, jer vidimo da su mnogi rekli da nije njima nikakav problem plaćati novčane kazne, kazao je.

Veliki su problem male sankcije, smatraju u Koaliciji Pod lupom. Jer višestuki povratnici u kršenju izbornog zakona, mogli su, navode, biti kažnjeni i do 12 puta više. Sankcije ih moraju boljeti, kako bi prestali kršiti zakon. Iako je CIK BiH zaprimio više od 1.400 prigovora, nevladin sektor im spočitava da ne sankcioniraju odgovorne, prvenstveno za zloupotrebu javnih resursa.

-Mislim da razumijete zašto, kada spomenem toliki broj prigovora, mi imamo pravni odjel u kojem trenutno sjedi 5 pravnika, prema tome to nije dovoljno za procesurianje, a nastojimo sve postići u rokovima i moramo tražiti prioritete, ali ne mogu da prihvatim optužbe da CIK ne radi i da bilo koga štiti, kazala je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a BiH.