Jaka i lagana baterija od karbonskih vlakana mogla bi biti odgovor na elektrificiranje zračnog putovanja, rezultirati ultratankim mobitelima i laptopima te općenito biti korištena u velikom broju različitih situacija.

Istraživači sa tehnološkog sveučilišta Chalmers u Švedskoj kažu kako je materijal od kojeg je napravljena dovoljno čvrst kako bi poslužio kao nosiva konstrukcija.  

"Najjača baterija na svijetu", kako su ju nazvali, mogla bi biti integrirana u dizajn vozila kako bi se smanjila težina i povećao domet. Također bi mogla poslužiti za izradu pametnih telefona ili prijenosnih računala tankih poput kreditnih kartica.

Jedan od najvećih izazova u električnom zrakoplovstvu je balansiranje gustoće energije izvora napajanja.

Baterije koje nude ekvivalentnu količinu energije u prosjeku su više od 40 puta teža od mlaznog goriva, a također moraju biti spakirane u relativno male prostore. Lagana strukturna baterija koja može osigurati dovoljno energije mogla bi biti ugrađena u objekt koji napaja, rješavajući mnoge od ovih problema.

Slično je i s električnim vozilima, kojima bi lakša baterija ovog tipa omogućila do 70 posto dulju vožnju.

S druge strane, kritičari upozoravaju kako bi takve baterije moglo biti nevjerovatno teško zamijeniti kasnije jer su sastavni dio konstrukcije. Tim sa Sveučilišta Chalmers godinama istražuje mogućnost strukturnih baterija. Pozornost su privukli već prvim istraživanjem, objavljenim 2018. godine.

Tri godine kasnije napravili su bateriju koja je imala energetsku gustoću od 24 vat-sata po kilogramu - oko 20 posto kapaciteta usporedive litij-ionske baterije.

Najnovija inačica ima do 30 vat-sati po kilogramu, piše Euro News. 

(Tportal)