Rusija ima namjeru da završi rat u Ukrajini do 2026. godine ostvarujući pobjedu, izjavio je Kirilo Budanov, šef ukrajinske Glavne obavještajne službe (HUR), na 20. sastanku Jaltinske evropske strategije (IES) u Kijevu.

Budanov je otkrio da Rusija gleda na 2025. godinu kao ključnu. 

„2025. je njihova presudna godina, a prelazak iz 2025. na 2026. je od velike važnosti za njih,“ rekao je Budanov. „Žele da završe rat do tada, jer prema njihovim procjenama, ako ne izađu kao pobjednici, izgubiće svaku nadu da će Rusija ostati supersila u narednih 30 godina.“

On je dodao da Rusija očekuje da će se njeni problemi intenzivirati do ljeta 2025. zbog kombinacije finansijskih, ekonomskih i društveno-političkih pritisaka. Pitanje regrutovanja ruske vojske takođe postaje sve komplikovanije.

 „Do tada će se suočiti sa izborom: ili da objave novu mobilizaciju ili da smanje intenzitet sukoba, što bi moglo biti kritično za njih,“ rekao je Budanov.

Budanov je istakao Sjevernu Koreju kao najopasnijeg vojnog saveznika Rusije u sukobu sa Ukrajinom. Snabdijevanje oružjem i municijom iz Sjeverne Koreje direktno utiče na intenzitet borbi. Prema Budanovu, Sjeverna Koreja predstavlja veću prijetnju Ukrajini nego Iran ili Kina. Ukrajinski obavještajci trenutno traže efikasne načine da se suprotstave rastućoj saradnji između Rusije i Sjeverne Koreje. Takođe, izvještaji sugerišu da je sjevernokorejski lider Kim Jong Un naredio razvoj novih udarnih dronova koristeći tehnologije vještačke inteligencije.

Stav Ukrajine o završetku rata

Krajem 2023. godine, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da čak ni komandanti nisu sigurni kada će se rat završiti. U julu je izrazio nadu da bi vruća faza sukoba mogla da se okonča ove godine. Međutim, do augusta je sugerisao da bi rat mogao završiti dijalogom, ali je naglasio da Ukrajina mora biti u snažnoj poziciji za bilo kakve pregovore.

Nedavna anketa pokazala je da 57% Ukrajinaca podržava mirovne pregovore sa Rusijom, ali samo 35% je spremno da prihvati granice od 23. februara 2022, što bi značilo ustupanje teritorija koje je Moskva zauzela prije invazije. Nasuprot tome, 38% se protivi pregovorima, dok je 5% neodlučno. Podrška mirovnim pregovorima porasla je za 15% od novembra 2023. godine, vraćajući se na nivo iz maja 2022. kada je 59% Ukrajinaca podržalo pregovore.

Ruski predsednik Vladimir Putin nedavno je izjavio da Moskva „nikada nije odbila“ pregovore sa Ukrajinom, negirajući ranije tvrdnje ruskih zvaničnika da su pregovori prekinuti zbog upada Ukrajine u Kursk.

Putin se osvrnuo na pregovore u Istanbulu iz proljeća 2022. godine, rekavši da je Rusija spremna da se uključi u razgovore zasnovane na tim sporazumima.

Putin potpisao ukaz kojim se broj vojnika povećava na milion i po

U međuvremenu, Putin je potpisao ukaz o povećanju pripadnika Oružanih snaga tako da novi broj zaposlenih iznosi gotovo dva i po miliona ljudi, od kojih milion i po vojnih lica.

Pored toga, u ukazu stoji nalog Vladi da izdvoji novac potreban za provođenje uredbe, prenosi RIA Novosti.

Prethodno je Putin potpisao ukaz o povećanju broja oružanih snaga u decembru 2023. godine, kada je broj vojnog osoblja podignut na nešto više od dva miliona i 200 hiljada ljudi, od čega oko milion i 300.000 vojnika.

Prema rečima zamjenika predsjednika Savjeta bezbednosti Dmitrija Medvedeva, u ovoj godini oko 190.000 građana sklopilo je ugovore sa Ministarstvom odbrane.

Putin je početkom ovog mjeseca rekao je da broj zainteresovanih da pristupe vojnom osoblju naglo povećan nakon što su ukrajinske snage pokrenule upade u rusku pograničnu Kursku oblast.