Američka glumica Meryl Streep izjavila je da i "vjeverica ima više prava" od afganistanske djevojčice, pridružujući se na taj način pozivu afganistanskih žena da se ukinu stroga ograničenja talibanske vlade kada je posrijedi način života Afganistanki.

Nakon povlačenja stranih snaga na čelu s Amerikancima i povratka na vlast u Afganistanu u augustu 2021., nove su talibanske vlasti primijenile iznimno strogo tumačenje islamskog zakona.

Žene i djevojke podnijele su najveći teret tih ograničenja: zabranjen im je ulazak u javne parkove, na univerzitete, čak i pjevanje u javnosti, što su Ujedinjeni narodi nazvali “rodnim apartheidom”.

“Danas u Afganistanu i vjeverica ima više prava od afganistanske djevojčice jer su talibani zatvorili javne parkove za žene i djevojčice”, rekla je Streep u ponedjeljak u sklopu rasprave održane na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku.

“U Kabulu ptica može pjevati, ali djevojka ne može, a žena ne može pjevati u javnosti”, rekla je slavna oskarovka. “Smatram da bi međunarodna zajednica kao cjelina, kad bi se udružila, mogla utjecati na promjene u Afganistanu i prekinuti to postupno gušenje čitave polovine stanovnika.”

Talibanska vlada, koju tek treba priznati bilo koja druga država svijeta, u augustu je objavila žestoko globalno kritiziran zakon kojim dodatno pooštrava ograničenja života žena u Afganistanu.

Premda su brojne mjere neformalno provođene još od talibanskog preuzimanja vlasti 2021., njihova službena regulacija izazvala je osude međunarodne zajednice i grupa za ljudska prava.

Zakon o vrlini

Zakon o “porocima i vrlini” nalaže da se ženski glas ne smije povisivati ​​izvan kuće i da žene ne smiju pjevati niti naglas čitati poeziju.

Od njih se zahtijeva i da, kad napuštaju svoje domove pokriju cijelo tijelo i lice, a odande bi trebale izlaziti samo “u nuždi”.

Asila Wardak, voditeljica Foruma žena o Afganistanu je, tokom rasprave u UN-u rekla da su afganistanske žene prisutne u toj instituciji kako bi podsjetile svjetske vođe da “nije riječ samo o afganistanskoj borbi” nego i o “globalnoj borbi protiv ekstremizma”.

Koofi, bivša članica parlamenta u Kabulu, smatra da je govor o situaciji afganistanskih žena u sklopu Opće skupštine za njih ipak “mali znak nade”. “No to nije dovoljno”, dodala je, pozvavši da se imenuje posebni izaslanik UN-a čija bi zadaća bila vršiti pritisak na talibansku vladu.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres kazao je da diskriminacija žena nanosi veliku štetu Afganistanu.

“Učestvovanje žena u vodstvu zemlje dokazano koristi miru, sigurnosti, socijalnoj zaštiti, stabilnosti okoliša i brojnim drugim stvarima, jer Afganistan se suočava s ozbiljnim problemima na svim tim područjima”, rekao je, prenosi Hina.