Vojni rok u Hrvatskoj, po svemu sudeći, neće moći da se uvede već od 1. januara, kako je nedavno najavio njihov ministar odbrane Ivan Anušić.

"U ovom trenutku čekamo političku odluku, dogovor o tome i konsenzus i spremni smo da to sprovedemo od trenutka kada politička odluka treba da počne od 1. januara, 1. juna ili 31. augusta. Nama je svejedno, recite nam kada idemo,” rekao je Anušić u Saboru.

A “politička odluka i dogovor” je odložena za poslije predsjedničkih izbora, što znači da će vojni rok početi nešto kasnije.

Iako je premijer Andrej Plenković napomenuo drugačije, predsjednik Zoran Milanović se u ovoj temi ne može preskočiti, s obzirom na aktuelni Zakon o odbrani, a s obzirom na već započetu izbornu kampanju, očigledno se neće tražiti dogovor o ovoj temi.

Takođe, ove godine neće biti sprovedene najavljene izmjene Zakona o odbrani, kojima bi se smanjila predsjednička ovlašćenja, a time i eventualno sadašnja obaveza predsjednika da pristane na odluke poput uvođenja vojnog roka.

Osim toga, predsjednički kandidat HDZ-a Dragan Primorac jasno se protivi promjenama predsjedničkih ovlaštenja.

Dakle, jasno je, iako to još niko ne želi javno da kaže, da služenje vojnog roka počinje kasnije.

Pored toga, hrvatski mediji su primijetili da bi, da je 1. januar bio realan rok, već morale da se izvrše izmjene u drugim dijelovima Zakona o odbrani, gdje se i dalje pominju detalji o staroj vojnoj službi, kao što je njeno trajanje od šest mjeseci.

I sam ministar odbrane je potvrdio da ove godine Zakon o odbrani neće biti mijenjan.

Anušić je rekao da je predlog svih izmijena i dopuna Zakona o odbrani završen i upućen Vladi, ali da se po tom pitanju neće ništa raditi dok se ne završe predsjednički izbori, prenosi B92.