Ambasada Republike Turske u BiH ne podržava odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da se obrati u Evropskom sudu za ljudska prava u predmetu "Slaven Kovačević", javlja portal Politički.ba

"O ličnoj inicijativi visokog predstavnika da intervenira u spomenutom predmetu smo informisani prošle sedmice. Obavijestili smo visokog predstavnika i ostale članove Upravnog odbora da to ne podržavamo", navodi se u odgovoru Ureda za informiranje Ambasade Turske u BiH za Politicki.ba.

Visoki predstavnik ima podršku Amerikanaca i Britanaca, no među članicama PIC-a ne postoji konsenzus o ovom Schmidtovom naumu.

OHR nikada nije potvrdio da li je Schmidt pozvan ili je sam inicirao odlazak. Također, Schmidtov ured nikada nije odgovorio na pitanja Politicki.ba koji je visoki predstavnik, kada i u kom predmetu govorio pred Sudom u Strazburu, iako su u "stavu" ovim povodom emitiranom javnosti, rekli da je to bila "uobičajena praksa". To, naprosto, nije istina! Politicki.ba je već objavio da niti Christian Schwarz-Schilling, ni Miroslav Lajčak, kao ni Valentin Inzko, nisu, kao visoki predstavnici, govorili pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Evropska unija je primila k znanju namjeru visokog predstavnika Christiana Schmidta da dostavi podneske Evropskom sudu za ljudska prava u predmetu "Slaven Kovačević", a za Klix.ba dodaju da je to njegova odluka.

Ambasada Francuske za Politicki.ba ranije je rekla da ne stoji iza aktivnosti visokog predstavnika.

"Radi se o demaršu iniciranom od strane Visokog predstavnika. On ne proizilazi iz mandata PIC-a. Francuska poštuje nezavisnost Evropskog suda za Ljudska prava na kome je da suvereno procijeni sadržaj i domet takvog poteza. Mi ne komentarišemo procedure na Sudu", odgovoreno je na naš upit iz Ambasade Francuske.

Na dodatni upit, šta znači rečenica da "on ne proiziliazi iz mandata PIC-a", za Politicki.ba rečeno je da to znači da mu "PiC nije dao mandat za tako nesto"

Očito je da je obraćanje Sudu u Strazburu inicirao je Schmidt, a za to nije tražio, odnosno nije čekao saglasnost PIC-a.

U presudi Evropski sud za ljudska prava je, sa šest glasova za i jednim protiv, ocijenio da je Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diksriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.

Sud je utvrdio da je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi, smatra Sud, čigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sistemu.

Podnosilac apelacije se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim Općim izborima, koji su održani 2022.

Slično, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim predsjedničkim izborima na državnom nivou 2022. godine.

Sud je primijetio da je suština apelantovog slučaja da zbog aranžmana podjele vlasti, Bosna i Hercegovina nije bila istinska demokratija, već "etnokratija" u kojoj je etnička pripadnost, a ne državljanstvo, bila ključ za osiguranje moći i resursa i u kojoj su tri dominantne etničke grupe kontrolisale državne institucije kako bi ostvarile svoje interese, dok su svi ostali bili građani drugog reda.

Sud je naglasio da nije vidio razlog da odstupi od svoje prethodne sudske prakse, a posebno u predmetima "Sejdić i Finci", "Zornić" i "Pilav" u kojima je utvrdio diskriminaciju osoba koje nisu povezane s tri glavne etničke grupe u BiH, ili onih koji nisu ispunili kombinaciju zahtjeva etničkog porijekla i mjesta stanovanja u pogledu njihovog prava da se kandiduju za Dom naroda i Predsjedništvo BiH.