Prijedog parlamentaraca iz HDZ-a i SNSD-a tada je dobio "pljusku" i u mišljenju koje je na zakon dala Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine, ukazavši na nekoliko apsurd, piše Faktor.ba.

Postoji značajna razlika između prijedloga zakona o Ustavnom sudu kojeg je HDZ prije četiri godine zajedno sa SNSD-om uputio u parlamentarnu proceduru i prijedloga zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine koji je poslao Želimir Nešković (SDS).

Ovo je prekjučer ustvrdio Dragan Čović, lider HDZ-a, tvrdeći da bi delegati HDZ-a u Domu naroda Parlamentare skupštine Bosne i Hercegovine glasali protiv Neškovićevog zakona.

No da li je to baš tako, da li se HDZ-SNSD-ov zakon "značajno razlikuje" od Neškovićevog pa HDZ ne bi glasao za njega? Vrijedi podsjetiti šta je bilo predloženo. 

Želimir Nešković je predložio Zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine po kojem za sudiju može biti biran samo državljanin Bosne i Hercegovine. Ovim on "izbacuje" strane sudije iz Ustavnog suda BiH, što nije po Ustavu Bosne i Hercegovine.

Nešković je predložio u zakonu da Ustavni sud odlučuje većinom, s tim da mora postojati najmanje jedan glas sudije iz reda svakog konstitutivnog naroda i jedan iz oba entiteta. Time je Nešković želio uvesti etnički princip glasanja.

Protiv predloženog zakona se pobunio kompletan Klub delegata iz reda bošnjačkog naroda Parlamenta BiH, koji nije želio prisustvovati sjednicama na čijem je dnevnom redu ovaj Neškovićev prijedlog.

Da ono što je Nešković predlagao nije po Ustavu BiH, pojasnila je ranije i predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić.

Ustav BiH je predvido da Parlament BiH može odrediti samo drugačiji način izbora troje međunarodnih sudija koje imenuje Evropski sud za ljudska prava, a ne njihovo "istjerivanje" iz Ustavnog suda. Uz to je Ustav BiH dao autonomiju Ustavnom sudu BiH da sam donosi svoja pravila, a Neškovićev prijedlog zakona i to mijenja.

Kada je u pitanju prijedlog zakona koji su 2020. godine uputili parlamentarci iz HDZ-a i SNSD-a, i on je predviđao "izbacivanje" stranih sudija. Njihov prijedlog, kao i Neškovićev prijedlog, predviđao je da sudije mogu biti samo državljani BiH i u njemu je eksplicitno navedeno da donošenjem zakona prestaje mandat trojici stranih sudija.

Ovaj zakon nije dobio zeleno svjetlo Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma Parlamenta BiH i zakon je odbijen u ovom domu. Podršku zakonu dali su HDZ, SNSD, SDS i PDP. 

HDZ-SNSD-ov zakon je dobio "pljusku" i u mišljenju koje je tada na njega dala Direkcija za evropske integracije (DEI) Bosne i Hercegovine.

Počeli su od samog naziva predloženog zakona - Prijedlog zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH koje je prethodno birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

- Tekst Prijedloga zakona niti jednim članom ne tretira pitanje izbora sudija Ustavnog suda BiH prethodno biranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, to jest međunarodnih sudija, što čini sam naziv Prijedloga zakona neadekvatnim – piše DEI u mišljenju o zakonu dvojca HDZ-SNSD.

Idući apsurd na koji su ukazali jeste da predlagač kao predmet zakona, između ostalog, propisuje proceduru biranja domaćih sudija Ustavnog suda BiH "prethodno biranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava".

Ovo je apsurdno jer, kako ističe i DEI, procedura izbora domaćih sudija je propisana Ustavom BiH i Pravilima Ustavnog suda BiH i ona uopće ne predviđa da domaće sudije prethodno bira predsjednik Evropskog suda.

- Nejasno je da li predlagač ovim prijedlogom nastoji uvesti potpuno novu proceduru biranja domaćih sudija – naveo je tada DEI.

Ukazali su i na to da su HDZ i SNSD predložili da izbor domaćih sudija vrši Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na način da imenuje ukupno troje, dva iz FBiH i jednog iz RS-a, da ta imenovanja potvrđuje Dom naroda Parlamenta BiH i da izabrane sudije moraju biti iz različitih naroda. To, naveo je DEI, bitno odstupa od načina kako je to predviđeno Ustavom BiH i Pravilima Ustavnog suda BiH.

Sadašnje domaće sudije biraju entitetski parlamenti i ima ih šest.

Iz Direkcije za evropske intergacije su istakli i da reforma Ustavnog suda BiH nije moguća bez izmjene Ustava BiH. I oni su naglasili da je zakonom moguće mijenjati samo proceduru izbora međunarodnih sudija u sastav Ustavnog suda BiH, ali ne i prestanak njihovog mandata.