Na današnji dan, 23. oktobra 1697. godine, habsburška vojska, predvođena princom Eugenom Savojskim, zapalila je Sarajevo.

Pred Sarajevo je vojska stigla su 22. oktobra 1697. godine, i u pismu upućenom vlastima Eugen Savojski je tražio da se grad preda. Pismo su odnijeli zastavnik i trubač. On je u pismu kazao kako austrijski vojnici nisu došli “žrtvovati još ljudske krvi”, te insistirao da mu iz Sarajeva pošalju izaslanika, jer će u protivnom on nastaviti svoj marš.

“Ova naša opomena učinjena je u dobroj namjeri, ali izjavljujemo, ako se ona ne uvaži, i ako ostanete uporni, da će se naša dobrota izvrgnuti u strogost, pa ćemo sve uništiti mačem i vatrom. Nećemo poštedjeti ni dijete u majčinoj utrobi, jer je pripravljena i teška artiljerija”, stoji u pismu Eugena Savojskog.

Kako izaslanik iz Sarajeva nikada nije stigao, Eugen je s vojskom krenuo na Sarajevo.

O samom napadu malo se zna, a najviše detalja opisano je u dnevniku Eugena Savojskog, prenosi Historijski Arhiv Sarajevo.

Eugen je, kako piše u dnevniku, 23. oktobra, tokom marširanja na Sarajevo, sreo ranjenog zastavnika kojeg je poslao dan ranije u grad da uruči pismo. Trubač je, kako se navodi u dnevniku, ubijen “za vrijeme divljeg bijega stanovnika iz Sarajeva”.

Za jedanaest dana stigao je do Sarajeva, osvojio ga, opljačkao i popalio te se vratio u Osijek. S njim je Bosnu napustilo oko 40.000 katolika. Oni su se naselili u opustošenoj Slavoniji nakon protjerivanja Turaka. Poslije tog egzodusa, katolici su postali najmanja vjerska skupina u Bosni, dok na drugo mjesto, iza muslimana, dolaze pravoslavci.

Po pisanju književnika Valerijana Žuje, Eugen je bio obilježen kao učesnik u homoseksualnim orgijama, a isti autor prenosi mišljenje vojvotkinje od Orleana o Eugenovom fizičkom izgledu, tačnije o "velikom nosu i istaknutim zubima". Najveće bitke koje je vodio jesu one kod Mohača, Sente, Petrovaradina i Beograda.

Preminuo je 21. aprila 1736. godine u Beču, najvjerovatnije od upale pluća.