Dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne odustaje od svoje ideje da Ukrajina dobije hitan poziv za članstvo u NATO-u, nekoliko ključnih članica alijanse ne dijeli njegovu želju.

Zelenski smatra da bi formalna pozivnica Ukrajini da postane deo NATO-a značajno ojačala položaj zemlje u sukobu s Rusijom, jer bi poslala snažnu poruku međunarodne podrške i osigurala buduću sigurnost zemlje. Međutim, zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke oklevaju da pruže takvu podršku, smatrajući da bi preuranjeno članstvo moglo uvući celu alijansu u direktan sukob s Rusijom, čime bi se rizik od šireg rata značajno povećao.

Zelenski je protekle nedjelje ponovo istakao da je „fundamentalno“ za Ukrajinu da dobije pozivnicu za članstvo čak i dok rat traje, argumentujući da je to ključni korak za garantovanje dugoročne sigurnosti zemlje. Iako je svjestan da ulazak Ukrajine u NATO može uslijediti tek nakon završetka rata, smatra da bi formalni poziv tokom konflikta imao veliki simbolički značaj i poslao poruku Moskvi da alijansa stoji čvrsto iza Ukrajine. Međutim, ključni članovi NATO-a, pre svega SAD i Njemačka, nisu voljni da podrže tu inicijativu u ovom trenutku.

Julianne Smith, američka ambasadorka pri NATO-u, nedavno je u intervjuu za Politico jasno stavila do znanja da alijansa nije spremna da Ukrajini ponudi ni članstvo, niti zvaničnu pozivnicu. Američka administracija, kao i njeni saveznici, plaše se da bi uključivanje Ukrajine u NATO tokom rata moglo biti interpretirano kao uvlačenje NATO-a u sukob s Rusijom, što bi dodatno zakomplikovalo i pogoršalo ionako napetu globalnu situaciju.

Nemački kancelar Olaf Scholz deli slične brige. Iako je Njemačka druga po redu u svijetu po količini vojne pomoći koju pruža Ukrajini, odmah nakon SAD-a, Šolc se protivi ideji o brzom proširenju alijanse. Njegova glavna briga je izbjegavanje direktnog učešća NATO-a u ratu, jer bi to, prema njegovim riječima, moglo dovesti do „još veće katastrofe.“ Ova vrsta opreza jasno pokazuje da, iako je Zapad spreman da vojno i finansijski podržava Ukrajinu, mnoge zemlje nisu voljne da preduzmu korake koji bi mogli eskalirati sukob u širi međunarodni konflikt.

Podrška Ukrajini u NATO-u

Ipak, iako ključne sile poput Njemačke i SAD-a koče ubrzani ulazak Ukrajine u NATO, postoje članice alijanse koje snažno podržavaju ovu inicijativu. Poljska i baltičke zemlje, uključujući Estoniju, Litvaniju i Letoniju, zagovaraju što brže proširenje alijanse kako bi Ukrajina mogla računati na veću međunarodnu podršku i zaštitu. Ove zemlje, koje se nalaze na prvoj liniji potencijalne ruske pretnje, vide članstvo Ukrajine u NATO-u kao ključni faktor za dugoročnu stabilnost i sigurnost u regionu.

Poljski premijer Donald Tusk je tokom nedavnog samita lidera EU izjavio da Poljska podržava „otvaranje NATO perspektive za Ukrajinu.“ Ovaj stav nije nov, jer su baltičke države i Poljska od samog početka ruske invazije na Ukrajinu bile među najglasnijim zagovornicima jačanja vojnih veza između Kijeva i zapadnih saveznika. Za ove zemlje, ukrajinsko članstvo u NATO-u ne bi samo osiguralo stabilnost u Istočnoj Evropi, već bi značilo i stratešku pobedu nad ruskim ambicijama u regionu.

Međutim, podela unutar NATO-a ostaje očigledna. Dok Poljska i baltičke države otvoreno zagovaraju ukrajinsko članstvo, mnoge zemlje EU-a i NATO-a nisu spremne da podrže tu ideju tako glasno. Belgija, Španija i Slovenija su primjeri zemalja koje, prema riječima NATO zvaničnika, „podržavaju članstvo Ukrajine u apstraktnom smislu,“ ali nisu voljne da to podrže kada dođe do konkretnog sprovođenja. Ove zemlje su oprezne i radije se drže pozicije koju zauzimaju Njemačka i SAD, a to je politika čekanja i izbjegavanja direktne eskalacije.

Osim toga, postoje zemlje koje direktno blokiraju ukrajinsku inicijativu, kao što su Mađarska i Slovačka, čije vlade zauzimaju prokremaljsku liniju. Mađarski premijer Viktor Orban, koji je već poznat po svojim vezama s Moskvom, otvoreno se protivi članstvu Ukrajine u NATO-u, nazivajući planove Kijeva „više nego zastrašujućim.“ On je takođe blokirao nekoliko inicijativa unutar EU-a za slanje oružja Ukrajini i aktivno radi na smanjenju vojne podrške Kijevu. Slovački lider Robert Fico nedavno je upozorio da bi ulazak Ukrajine u NATO mogao izazvati treći svjetski rat, stavljajući do znanja da nikada neće podržati taj korak.

Dugoročni plan za članstvo i budući koraci

Uprkos trenutnim blokadama, ni SAD ni Njemačka ne isključuju mogućnost da Ukrajina u budućnosti postane članica NATO-a. Administracija Džoa Bajdena zadržava stav da bi članstvo Ukrajine moglo biti razmatrano tek nakon završetka rata s Rusijom, ali bez jasnog vremenskog okvira kako bi se izbjeglo dodatno provociranje ruskog predsednika Vladimira Putina. Američki zvaničnici su takođe naglasili da bi ulazak Ukrajine u NATO bio uslovljen brojnim reformama, posebno u oblasti borbe protiv korupcije, kako bi Kijev ispunio sve potrebne kriterijume za članstvo.

Takođe, postoji i politički pritisak unutar same Amerike, jer Zelenski zna da bi, u slučaju promjene vlasti na predsjedničkim izborima 2024. godine, nova administracija mogla dramatično smanjiti podršku Ukrajini. Ako bivši predsjednik Donald Trump, poznat po svom skeptičnom stavu prema NATO-u i podršci Ukrajini, ponovo preuzme vlast, postoji rizik da bi SAD mogla povući dio pomoći Kijevu, što bi dodatno zakomplikovalo situaciju.

U svakom slučaju, iako Ukrajina trenutno nema formalni put ka NATO-u, ostaje jasno da će pitanje njenog članstva biti ključna tačka rasprave unutar alijanse u godinama koje dolaze. Kako rat u Ukrajini traje, tako će i pritisci na NATO da odluči o budućnosti te zemlje unutar alijanse postajati sve veći. Pitanje je samo da li će Zapad biti spreman da napravi taj hrabar korak i pruži Ukrajini sigurnost koju traži, ili će, u strahu od eskalacije, nastaviti da odugovlači sa donošenjem konačne odluke, piše Nova.rs.