Oronula njemačka infrastruktura možda će zahtijevati oko 400 milijardi eura ulaganja u idućim godinama, upozorio je u četvrtak ekonomist i savjetnik ministra financija Lars Feld.

Cestovna, željeznička i energetska infrastruktura zahtijevaju hitna ulaganja, navodi se u novoj studiji profesora sa Sveučilišta u Frajburgu i savjetnika ministra Kristijana Lindnera.

"Državna ulaganja već dugo vremena ne uspijevaju održati status kvo", zaključio je Feld.

U razdoblju od 2025. do 2028. godine samo cestovna infrastruktura treba više od 57 milijardi ulaganja, uz 63 milijarde potrebne za željezničku mrežu, prema studiji koju je naručio upravitelj fonda Union Investment.

Potrebna ulaganja u energetska postrojenja na kopnu i moru u sklopu zelene tranzicije mogla bi dosegnuti iznos od 270 milijardi eura, navodi se u izvješću.

Pribavljanje kapitala mogla bi pak otežati stagnacija njemačkog gospodarstva, a vladi u Berlinu ruke su vezane zbog strogih fiskalnih propisa, takozvane "kočnice za dug".

U 2022. godini stopa ulaganja u Njemačkoj, iskazana kao udio javnih ulaganja u bruto domaćem proizvodu (BDP), iznosila je 2,6 posto i niža je otprilike jedan postotni bod od prosjeka zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Problem bi se, po Feldu, mogao riješiti, između ostalog, uključivanjem privatnih investitora u projekte poput uspostave fondova za infrastrukturu.

Njemačka država ima udio u brojnim infrastrukturnim tvrtkama, koje bi mogle dobiti dodatne ovlasti za zaduživanje, sugerirao je savjetnik ministra finansija.

(Hina)

Studija je objavljena dan nakon što je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck predložio osnivanje investicijskog fonda za potporu posrnulom gospodarstvu.

Program predviđa povrat 10 posto vrijednosti ulaganja tvrtkama kroz porezne odbitke ili izravnu isplatu iz državne blagajne.