Državna imovina je i po pitanju sukcesije i po pitanju kontinuiteta isključivo vlasništvo Bosne i Hercegovine. Tvrdnje iz RS-a ne piju vode i neutemeljene su. Ta imovina koja se nalazi na teritoriji entiteta ne može biti prometovana i ne može se ostvariti prihod po toj imovini i sva ta nadanja da će se prodati nekom stranom investitoru ili da će se založiti na Londonskoj berzi za nove zajmove, to se neće desiti, poručio je u razgovoru za N1 pravni ekspert i ambasador Bosne i Hercegovine u Njemačkoj, Damir Arnaut.

Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom je na snazi od 2005. godine kada ga je nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH, Paddy Ashdown. Njime je propisano da će ostati na snazi, sve dok se na nivou BiH ne donese zakon o državnoj imovini, što nije učinjeno ni skoro dvije decenije kasnije. Kako vi gledate na ovo što je Predsjedništvo BiH usvojilo ovaj Prijedlog?

Naravno da je izuzetno bitno što je Predsjedništvo usvojilo ovaj Prijedlog zakona i poslalo ga u parlamentarnu proceduru jer se time ispunjava niz odluka Ustavnog suda, koji je kazao da se to pitanje treba riješti u Parlamentarnoj skupštini. Drugi razlog je da se prvi put na jedan institucionalan način pristupa ovom pitanje. I treći razlog – radi se o jednom izuzetno kvalitetnom, dobro osmišljenom zakonskom prijedlogu koji je uzeo u razmatranje sve tipove imovine. Državna imovina je i po pitanju sukcesije i po pitanju kontinuiteta isključivo vlasništvo Bosne i Hercegovine.

Znamo da politički predstavnici iz entiteta Republika Srpska godinama tvrde da je u nadležnosti entiteta sva nepokretna imovina čime jasno ignorišu Ustav BiH. Kako će se ove stvari promijeniti?

Ne mogu predvidjeti na koji način će biti glasanje, možemo očito vidjeti da postiji protivljenje stranaka iz RS-a. Ne znam kako će se HDZ postaviti. Jedini način da ovaj zakon padne je kroz entitetsko glasanje. Postoji prosta većina u Predstavničkom domu, ali ne postiji entitetska većina. Vlasništvo Bosne i Hercegovine nad državnom imovinom je jedan dio Daytona kao što je to i entitetsko glasanje. Tvrdnje iz RS-a ne piju vode i neutemeljene su. Ta imovina koja se nalazi na teritoriji entiteta ne može biti prometovana i ne može se ostvariti prihod po toj imovini i sva ta nadanja da će se prodati nekom stranom investitoru ili da će se založiti na Londonskoj berzi za nove zajmove – to se neće desiti. Imali smo reakciju visokog predstavnika koji je upozorio potencijalne strane investitore da pitanje državne imovine još uvijek nije rješeno.

Nakon usvajanja zakona u Predsjedništvu oglasio se i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinko Čavara koji kaže da Prijedlog zakona o državnoj imovini neće biti razmatran u Parlamentu rekavši da članovi Predsjedništva BiH “Denis Bećirović i Željko Komšić još ne znaju da nisu nadležni za predlaganje zakona Parlamentarnoj skupštini BiH”. Kako ovo komantarišete?

Komentarišem tipičnim neznanjem Čavare i njegovom spremnošću da brani neodbranjivo. On je cijeli jedan mandat opstruirao formiranje Vlade FBiH i zbog toga je završio na “crnoj listi”. Antidejtonska aktivnost je da spriječi da ovaj zakon ne dođe pred poslanike u raspravu. On ili bilo ko drugi zloupotrebom svoga položaja otvara vrata reakciji OHR-a jer se radi o antidejtonskoj aktivnosti. Aposlutno je nedopustivo da voljom jednog pojedinca, koji ne zna da postoji presuda Ustavnog suda BiH koji je rekao da je Predsjedništvo ovlašteni predlagač zakona, da se ovaj zakon ne nađe pred poslanicima.

Može li se ovakvim stavom Čavare naslutiti kako će se HDZ postaviti?

Čavara se upravo zbog te slijepe odanosti našao u poziciji koju obnaša.

Već sada vidimo da neće biti političke volje za donošenjem ovog zakona. Da li je realno rješenje da u ovom slučaju interveniše visoki predstavnik kao što je to bio slučaj sa Zakonom o graničnoj službi?

Vidite, kad je u pitanju ovaj zakon – ne vjerujem da će se visoki predstavnik upuštati u nametanje. Očekujem i pozivam visokog predstavnika da djeluje u slučaju bilo kakvih opstrukcija. Mi ovdje nemamo običan zakon, da tako kažem, mi ovdje imamo obavezu ispunjavanja presude Ustavnog suda. Imamo ovlaštenog predlagača zakona, ali imamo i zvaničnika koji prijeti da će zloupotrijebiti svoje ovlasti tako što neće dati da se nađe u parlamentarnoj proceduri – tako da imamo sve elemente antidejtonskog djelovanja.

Kako gledate na to da bi visoki predstavnik Christian Schmidt trebao da se pojavi pred Evropskim sudom za ljudska prava u slučaju Kovačević. Vidite li to kao destrukciju ove presude?

Meni se kao nekom ko je pokrenuo to pitanje u slučaju Pilav, tražili smo ovo što je Kovačević tražio sa pasivnim i aktivnim biračkim pravom, zaista sam se radovao toj presudi i što je to pitanje konačno riješeno. Razočarao sam se kad se visoki predstavnik upustio u tu avanturu (da svjedoči pred Evropskim sudom za ljudska prava u slučaju Kovačević).

Schmidt je navodno dobio poziv za saslušanje u ovom predmetu. Mada nema odogovra na upit pojedniih medija da li je Evropski sud uputio ovaj poziv. Koliko on ima ovlaštenja da se miješa u sporove koje vode pojedinici?

Nemam informacije kad su ti detalji u pitanju.

Vidite li vi ovo kao “antibosansko, antievropsko i antidemokratsko djelovanje visokog predstavnika”, kako su to okaratkerisali iz Asocijacije nezavisnih intelektualca Krug 99, koji su organizovali i nedavne porteste ispred OHR-a?

Ne volim takve nekakve karakterizacije.

Sa tih protesta zatražena je smjena Schmidta sa funkcije visokog predstavnika u BiH. Šta vi kažete treba li doći do smjene?

Nisam čuo ni za jedan zvaničan zahtjev. Uloga visokog predstavnika je izuzetno bitna za stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine. Posebno se građani sjećaju Paddyja Ashdowna. Imamo jedno nametanje Schmidta što je prošlo potpuno nezapaženo, a radi se o prohodnosti zakona kroz Federalni parlament. Prije ove odluke Schmidta zakon su jednostavno “umirali” u domovima naroda. Tako da mi nije jasno što se o tome ne priča. Ne volim se služiti etiketima koji previše pojednostavljuju ova kompleksna pitanja.