Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) objavila je ažurirani Crveni popis ugroženih vrsta na UN-ovom COP16 summitu o bioraznolikosti u Caliju u Kolumbiji.

Brojne ptice, gmazovi, vodozemci i posebno drveće prikazani su dokumentu koji je otkrio da od 166.061 vrste biljaka i životinja, više nego četvrtini - njih 46.337 - prijeti izumiranje.

Status zapadnoevropskog ježa (Erinaceus europaeus) u Europi pomaknut je s najmanje razine zabrinutosti na razinu "gotovo ugrožen", piše AFP. S brojevima koji dramatično padaju, naučnici se boje da će ježevi uskoro morati biti ponovno klasificirani kao ranjivi i na kraju kao ugroženi.

U Nizozemskoj su ježevi već na popisu ugroženih

Tokom prošlog desetljeća broj ježeva smanjio se u više od polovine zemalja u kojima žive, uključujući Austriju, Belgiju, Dansku, Njemačku, Norvešku, Švedsku i Ujedinjeno Kraljevstvo. U Nizozemskoj su već na popisu ugroženih.

Izvješće Crvenog popisa procjenjuje da se nacionalna populacija smanjila između 16 i 33 posto, s nekim regijama poput Bavarske u Njemačkoj i Flandrije u Belgiji gdje je pala za 50 posto.

U Ujedinjenom Kraljevstvu istraživanje iz 2022. pokazalo je da je populacija ruralnih ježeva opala za nevjerojatnih 75 posto od 2000. iako je urbana populacija pokazala manje znakove oporavka.

 Ježevi, koji u prosjeku žive dvije do tri godine, ali mogu doživjeti i 10, počinju se razmnožavati s 12 mjeseci. U svakoj trudnoći ženke ježeva nose tri do pet mladih, što nije ni približno dovoljno za održavanje njihove populacije.

"Ljudi su ježevima najgori neprijatelji"

Glavna prijetnja ježevima je, kažu istraživači, gubitak staništa zbog ljudske aktivnosti, a automobili su njihov najveći pojedinačni ubica.

Još jedna prijetnja je gubitak opskrbe hranom zbog toga što farmeri, vrtlari i vlasnici kuća upotrebljavaju pesticide. Oni ubijaju kukce, crve i puževe kojima se ježevi hrane ili izravno truju ježeve. Robotske kosilice također su se pojavile kao velika prijetnja jer njihove oštrice mogu ubiti ježeve.

Stručnjaci su pozvali vlasnike kuća da puste živice da rastu, manje kose, koriste manje pesticida i čine stvari poput ostavljanja malih rupa u ogradama kako bi se ježevi mogli slobodno kretati s ulice, iz dvorišta u dvorište, kao i da ispuštaju vodu i stvaraju prostore u koje se mogu skloniti.

 Ježevi, koji su aktivni noću, u divljini se brane od grabežljivaca poput jazavaca, lisica ili sova mirovanjem na mjestu kada im se približe. 

"Ljudi su najgori neprijatelji ježeva. Iako će se svijet nastaviti okretati kada posljednji jež nestane, za vrstu tako popularnu i tako voljenu, možemo li doista prihvatiti činjenicu da smo uzrokovali njeno izumiranje?", kaže danska istraživačica Sophie Rasmussen.

Ponavljajući molbu naučnika da se zaustavi i preokrene "katastrofalno" opadanje životinjskog i biljnog svijeta, Rasmussen dodaje: "Ako dopustimo da tako bude s vrstom do koje nam je zapravo jako stalo, što je sa svim vrstama do kojih nam nije stalo?"