Iran planira drastično povećati vojnu potrošnju za 200 posto u narednom proračunu, povećavajući usmjerenost na odbranu i sigurnost u kontekstu sve većih regionalnih napetosti i ekonomske neizvjesnosti.

Glasnogovornik predsjednika Masouda Pezeshkiana, Fatemeh Mohajerani, izjavila je kako vlada očekuje da ovo povećanje osigura potrebnu sigurnost zemlje. Ovaj potez dolazi u trenutku kada se iranski rijal nalazi blizu historijski najnižeg nivoa, a iranska privreda suočava se s velikim izazovima, uključujući inflaciju, deficit i poremećaje uzrokovane američkim sankcijama, piše Geopolitika.

Kako bi finansirala rast vojnog budžeta i održala ostale sektore, vlada planira značajno povećati porezne prihode te uvesti razne mjere štednje. Prema izvještaju Parlamentarnog istraživačkog centra, očekuje se da će deficit u tekućem budžetu dosegnuti 880 triliona riala (oko 3 milijarde dolara po trenutnom kursu), a predviđa se da bi sljedeće godine mogao dosegnuti čak 5,8 milijardi dolara.

Budžet za 2025.-2026. bit će oko 105 milijardi dolara, temeljen na kursu od 550.000 riala za dolar, a deficit će biti pokriven kroz zaduživanje kod banaka, izdavanje obveznica, preusmjeravanje prihoda od nafte i povećanje poreza.

Pritisak sankcija

Prihodi od nafte i dalje su ključno finansijsko uporište Irana, s tim da je predviđeno povećanje prihoda od domaće prodaje naftnih i plinskih proizvoda za 14 posto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, zbog ograničenja nametnutih američkim sankcijama, Iran gubi najmanje 20 posto potencijalnih prihoda od nafte, a vlasti se suočavaju s rizicima pri pokušaju zaobilaženja tih sankcija. Također, vlada planira povećati cijene benzina, iako nije jasno u kojem iznosu, s obzirom na mogućnost javnih prosvjeda sličnih onim iz 2019.

U nadolazećem budžetu također se planira izvoz 16 milijardi kubičnih metara plina, iako stručnjaci predviđaju da će se zbog unutrašnjih nestašica samo 75 posto tog cilja moći realizirati. Ukupni dnevni izvoz nafte i plinskog kondenzata trebao bi doseći 1,85 miliona barela, od čega će dio prihoda biti usmjeren na Nacionalni fond za razvoj, vojne projekte i potrebe Nacionalne iranske naftne kompanije.

Ove mjere imaju za cilj jačanje vojnih kapaciteta zemlje i stabilizaciju privrede, ali istovremeno dodatno opterećuju iranske građane i stvaraju dugoročne ekonomske pritiske koji će se morati rješavati u budućnosti.